250 MIL EUR ZA LOBIRANJE U EU
Tekst: Panopticum
Foto: www.oilprice.com
Istraživanje koje su provele udruge Corporate Europe Observatory, Food & Water Europe, Friends of the Earth Europe i Greenpeace EU na temelju javno dostupnih dokumenata i odgovora koje su naftnim i plinskim divovima uputile spomenute udruge došlo se do zapanujućih podataka iz kojih je vidljivo kako je pet najvećih svjetskih naftnih i plinskih kompanija izlistanih na međunarodnim burzama i trgovinske grupacije koje ih predstavljaju potrošile 250 milijuna eura od 2010. godine do 2018. godine na lobiranje u Europskoj uniji kako bi utjecale na donošenje ključnih odluka vezanih uz zaštitu okoliša i klimatske promjene.
LOBIRANJA NA TJEDNOJ BAZI
Naime, provedeno istraživanje je pokazalo da su British Petroleum, Chevron, ExxonMobil, Shell i Total te trgovinske grupacije koje su djelovale u njihovo ime održali najmanje 327 sastanaka na visokoj razini s dužnosnicima Europske komisije od kada je predsjedanje EK-om 2014. preuzeo Jean-Claude Juncker. Prema dostupnoj dokumentaciji prosječno je održan jedan takav sastanak tjedno.
Prozvane kompanije u tome ne vide nikakav sukob interesa, međutim NGO aktivisti tvrde da novac potrošen na pristup EU dužnosnicima ukazuje da su tvrtke utjecale na političke odluke Bruxellesa.
Iz dokumenata dobivenih od spomenutih pet tvrtki je vidljivo da su od 2010. do 2018. godine na lobiranje u EU potrošile 123,3 milijuna eura, a trgovinske grupacije koje ih predstavljaju potrošile su dodatnih 128 milijuna eura. Total, ExxonMobil i Shell su odlučno odbacili tvrdnje iz objavljenih izvješća dok BP i Chevron nisu za medije željeli ništa komentirati. Osim toga, na medijske upite za očitovanjem nastale situacije oglušila se i Europska komisija.
PRIKRIVENI BOJKOT PARIŠKOG SPORAZUMA
Iako je EU jednan od najvećih globalnih predvodnika u borbi protiv klimatskih promjena, vidljivo je da neke zemlje članice ne rade dovoljno brzo na postupnom ukidanju fosilnih goriva i ispunjavanju ciljeva zadanih Pariškim sporazumom o klimi iz 2015. godine. Prema tom sporazumu, zemlje potpisnice su se obvezale ograničiti zagrijavanje na manje od 2 stupnja Celzija iznad temperatura iz predindustrijskoga doba.
Naime, EU se obvezao da će do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 40 posto ispod razina iz 1990. godine i istodobno povećati energetsku učinkovitost za 27 posto kao i udio obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji na 27 posto. Također je zaključeno da je sustav EU-a za trgovanje emisijama ključan mehanizam za borbu protiv klimatskih promjena.
POZIV IPCC NA RADIKALNE PROMJENE
Tijekom 2018. godine Međunarodni panel o klimatskim promjenama (IPCC) pozvao na radikalno smanjenje upotrebe fosilnih goriva kako bi se zagrijavanje planeta ograničilo na najviše 1,5 stupnjeva celzija iznad temperatura iz predindustrijskoga doba. Naime, ljudske aktivnosti kao što su sagorijevanje fosilnih goriva, krčenje šuma i poljoprivreda dovode do stvaranja emisija ugljikova dioksida (CO2), metana (CH4), dušikova oksida (N2O) i fluorougljika. Ti staklenički plinovi zadržavaju toplinu koja se oslobađa sa Zemljine površine i sprječavaju njezino širenje u svemir te na taj način uzrokuju globalno zatopljenje.
