U LOVU NA POLARNU SVJETLOST

Tekst: Panopticum

Foto: Z. Stiperski

Zanimljivo studijsko putovanje po sjevernoj Švedskoj i Norveškoj održat će se od 18. do 27. ožujka 2022. godine. Naravno, ovo putovanje bit će moguće organizirati jedino ako na snazi ostane slobodno kretanje ljudi, otvoreni hoteli, restorani, trgovine, nacionalni parkovi i sva mjesta posjeta u Švedskoj i Norveškoj. Prema dostupnim informacijama organizatora maksimalni broj putnika je 15 a rok za prijavu je u nedjelju, 9. siječnja 2022. godine.

PUTOVANJE OD 9 NOĆI

Studijsko putovanje po Norveškoj i Švedskoj u ožujku 2022. godine osmišljeno je sa željom da se napravi presjek od unutrašnjosti Skandinavije (Švedska) do obalne Skandinavije (Lofotsko otočje i Tromso u Norveškoj). Poseban naglasak dat je na lov na polarnu svjetlost.

Polarna svjetlost je okosnica putovanja. Tri su moguća (ne)viđenja polarne svjetlosti: radi oblaka izostajanje polarne svjetlosti, slabija naznaka polarne svjetlosti i spektakularna pojava polarne svjetlosti zahvaćajući cijelo nebo. To je glavni razlog zašto putovanje traje 9 noći, a ne 3 ili 4 noći, jer statistički je veća vjerojatnost vidjeti slabiju i spektakularnu pojavu polarne svjetlosti tijekom 9 noći nego 3 noći. Sam program puta je podijeljen na unutrašnji švedski dio (Kiruna i NP Abisko) i obalni norveški dio (Lofotsko otočje i Tromsø). Švedski NP Abisko, radi udaljenosti od mora i mikrolokacije među planinama ima manje oblačnih noći čime značajno raste vjerojatnost pojave polarne svjetlosti. Važan dio putovanja bile su dnevne aktivnosti. Iz tog razloga se izabrao švedsko-norveški presjek, odnosno presjek od unutrašnjosti Skandinavije (Laponija) do obalnog područja Norveške prolazeći otočja, duboke zaljeve i fjordove te boravak u norveškoj arktičkoj prijestolnici ili norveškoj prijestolnici polarne svjetlosti Tromsø. Tijekom putovanja uključeni su brojni dnevni izleti specifični za sjeverna polarna područja (vuča pasa, vožnja motornim saonicama, posjet Sami ljudima, krstarenje fjordom) te svakonoćni lov na polarnu svjetlost (ukoliko postoji šansa za vidjeti polarnu svjetlost prema vremenskoj prognozi).

ŠVEDSKA

Švedska je država na sjeveru Europe, smještena na istočnom dijelu Skandinavije, uz obale Baltičkog mora. Površinom je peta najveća zemlja u Europi, iza Rusije, Ukrajine, Francuske i Španjolske. Središte naseljenosti je u umjerenom pojasu na jugu gdje se nalazi i glavni grad Stockholm. Sjeverni arktički pojas koji zauzima15 posto površine Švedske je rijetko naseljen. Švedska obiluje prirodnim bogatstvima (drvo, željezna ruda, bakar, voda) na čemu je temeljila svoj snažan industrijski razvoj još od 19. stoljeća. Švedska je poznata po svom čeliku a danas je visokorazvijena zemlja, poznata po svojoj razvijenoj socijaldemokraciji. Suvremena Švedska je ujedinjena od kralja Gustava I. u 16. stoljeću. Svoj je teritorij proširila prema istoku i zapadu tijekom 17. stoljeća dok je većinu teritorija izvan Skandinavije izgubila tijekom 18. i 19. stoljeća. Istočni dio je pripao ojačaloj Rusiji, a 1905. godine osamostaljenjem Norveške svedena je na današnji teritorij. Posljednji rat Švedska je vodila 1814. godine.

Kiruna je grad na sjeveru Švedske u pokrajini Laponija. Ima oko 17.000 stanovnika. Lokalno stanovništvo je Sami ili Saami (brojne podskupine) koje živi na sjeveru Norveške, Švedske i Finske, a govore Sami jezicima koje spadaju u ugro-finsku skupinu (najbliži im je finski i estonski). Grad je započeo s izgradnjom 1900. godine kao rudnik željeza. I stoljećima ranije Sami su znali za željeznu rudu u području Kirune. Kiruna je s južnom Švedskom spojena željezničkom prugom 1899. Sredinom 1960-ih godina izgrađeno je nekoliko ustanova vezano s istraživanjem svemira. Danas je i turizam važna gospodarska grana, osobito zimi.

Jukkasjärvi je manje naselje uz jezero u blizini Kirune. Selo je bilo tradicionalno Sami sajmište. Prvi doseljenici su došli u 17. stoljeću a govorili su finskim jezikom.

Nacionalni park Abisko nalazi se u švedskoj pokrajini Laponiji blizu Norveške. Abisko je najstariji švedski nacionalni park osnovan 1909. godine kada su i doneseni prvi švedski zakoni o očuvanju prirode. Abisko je proglašen nacionalnim parkom radi očuvanja prirodnog krajolika nordijskih prostora. Permafrost je uobičajen u nacionalnom parku. U odnosu na norvešku obalu u zimskom razdoblju Abisko ima manji broj dana naoblake.

NORVEŠKA

Norveška je kraljevina, kao i Švedska. Norveški Vikinzi su dva stoljeća žarili i palili Europom sve dok nisu postali kršćani u 10. stljeću. Norveška je ušla u uniju s Danskom od kraja 14. do 18. stoljeća kada je potpala nakon vojnog osvajanja Šveđana pod Švedsku, odnosno postala je dio personalne unije sa Švedskom. Tijekom 19. stoljeća su bujali nacionalni osjećaji i vrhunac nacionalnog romantizma je ostvaren 1905. godine kada je Norveška mirnim putem (referendumom) izborila neovisnost od Švedske. U narednom razdoblju su Norvežani bili neutralni, ali 1949. godine pristupaju NATO savezu, dok su njezini susjedi Švedska i Finska ostale neutralne zemlje. Norveška nije članica EU, ali ima bliske odnose s EU i bilateralni sporazum te je dio Schengena, a uplaćuje i novac u EU fondove. Norveška je u 18. i 19. stoljeću bila slabije razvijena od Švedske, ali nakon Drugoga svjetskog rata kreće snažan gospodarski razvoj Norveške, a posebice od 1970-ih godina kada počinje eksploatacija prirodnog plina i nafte u Sjevernom i Norveškom moru. Danas je najrazvijenija zemlja i posljednjih godina ima najviši HDI – indeks razvijenosti društva u svijetu. HDI je indeks koji se dobiva iz tri pokazatelja: GDP per capita (PPP), zatim visina materijalnog standarda ljudi, očekivano trajanje života i stupanj obrazovanja.

Narvik je norveški priobalni grad u arktičkom pojasu. Narvik je kao naselje postojao i u brončano doba, ali doba suvremenog Narvika počinje 1870-ih godina kada je švedska vlada počela shvaćati vrijednost rudnika željezne rude u Kiruni. Narvik je postao luka za željeznu rudu Kirune, jer se more zbog tople golfske struje ne zaleđuje i dovoljno je duboko.

Lofotsko otočje je skupina otoka ispred sjeverozapadne norveške obale. Otočje ima ukupno sedam većih otoka i brojne manje. Obale otočja su razvedene i zatvaraju fjord Vest. Iako se Lofotsko otočje nalazi u arktičkom pojasu odnosno sjeverno od polarnice, klima je razmjerno blaga sa srednjom temperaturom u siječnju od 0 ͦC zbog utjecaja tople golfske morske struje. Svolvaer je s blizu 5.000 stanovnika najveći gradić na Lofotskom otočju. Smjestio se u uskoj, prirodnoj luci. Najvažnije gospodarske grane su ribarstvo i turizam.

Trollfjord je fjord dug 2 km. Ušće fjorda je široko samo 100 metara, a mjestimično je širok 800 metara. Okolne planine su visoke između 600 i 1.100 metara nadmorske visine. Najveća dubina mora u fjordu je 72 metara.

Kabelvåg je manje selo sa blizu 2.000 stanovnika a smjestilo se na južnoj strani Lofotskog otočja. Iako je riječ o malom mjestu, posebnost je da ima visokoškolsku ustanovu za film i druge umjetnosti. U naselju se nalazi nekoliko muzeja i akvarij.

Henningsværu je ribarsko selo s oko 500 stanovnika smješteno na Lofotskom otočju. Poseban je zbog svoje tradicionalne arhitekture norveškog ribarskog sela.

Rorbuer je također ribarsko selo s tradicionalnim ribarskim kućama na obali mora. Kuće su izgrađene na obali, ali jednim dijelom stoje na stupovima u moru. Na taj način kuće imaju lak pristup plovilima. Te kuće su uobičajeno sezonskog karaktera. Danas su mnoge od njih namijenjene turistima. Taj stil ribarskih kuća je tradicionalni norveški stil.

Reine je selo na Lofotskom otočju sa svega 300-tinjak stanovnika. Reine je trgovačko mjesto od sredine 18. stoljeća. Bio je središte ribarstva i lake industrije. Nijemci su ga spalili tijekom Drugoga svjetskog rata 1941. Danas je osobito važan za turizam.

Å je najzapadnije selo na Lofotskom otočju i najisturenije prema otvorenom moru. Donedavno se selo specijaliziralo za poslove vezane uz bakalar, ali je u zadnjih 20-tak godina turizam postao glavna gospodarska djelatnost.

Tromsø je glavno gradsko središte sa 77.000 stanovnika a smješten je u arktičkom pojasu Norveške. U čitavom arktičkom tj. sjevernom polarnom području je treći najveći grad, iza ruskih gradova Murmansk i Norilsk. Iako se nalazi u arktičkom prostoru, klima je znatno blaža nego drugdje zbog uobičajenog ogranka tople morske golfske struje. Tromsø je najveća ribarska luka u Norveškoj. Grad ima sveučilište i centar za istraživanje Arktika. U Tromsu se nalazi najsjevernija džamija i sjedište je najsjevernijeg rimokatoličkog biskupa. Hrvat Berislav Grgić je biskup Tromsa od 2008. godine.

OSTALE OBAVIJESTI

Prijevoz: Putovanje po Norveškoj i Švedskoj započinje u Kiruni (sjeverna Švedska) i završava u Tromsu (sjeverna Norveška). Putuje se cestovnim prijevozom (manji autobus ili kombi) i vlakom. Ukupne udaljenosti između Kirune, Lofotskog otočja i Tromsa (krajnjih točaka) je razmjerno mala. Ukupno se cestom i željeznicom prelazi oko 1.400 km.

Izlasci i zalasci Sunca: 15. ožujak 2022.

Kiruna 6:00 – 17:37

Abisko NP 6:06 – 17:43

Narvik 6:11 – 17:48

Tromsø 6:06 – 17:41

Zagreb 6:09 – 18:05

Paralele:

Kiruna (Švedska): 67° 51′ (sjeverni polarni pojas)

Narvik (Norveška): 68° 26′ (sjeverni polarni pojas)

Tromsø (Norveška): 69° 38′ (sjeverni polarni pojas)

Zagreb: 45° 48′ (sjeverni umjereni pojas)

Klima (prosječne temperature i rekordi za ožujak):

Kiruna: -2° C – -13° C (prosjeci), padaline 20 mm, 5 sati Sunca prosječno dnevno

Narvik: -3° C – 3° C (prosjeci), padaline 50 mm

Tromsø: -5° C – 0° C (prosjeci), padaline 70 mm, 3,5 sati Sunca prosječno dnevno

Zagreb: 1° C – 11° C (prosjeci), padaline 70 mm, 4,5 sati Sunca prosječno dnevno

Usporedba s ožujkom u Zagrebu:

Prosječne temperature su niže, a osobito dalje od mora u Švedskoj, nego u Zagrebu. Kiruna i Abisko NP u Švedskoj su suši od Zagreba, dok je norveška obala nešto vlažnija od Zagreba.

Sve dodatne obavijesti za navedeno studijsko putovanje mogu se dobiti putem poveznice http://stiperski.wordpress.com/ ili na internetskim stranicama zagrebačke putničke agencije Tureta Travel.