RESTRUKTURIRANJE CA PO KUTLINOM MODELU
Tekst: Panopticum
Foto: ZLZ / www.totalno.hr
Dok prema navodima Vlade RH nema sredstava u državnom proračunu za realizaciju zahtjeva Sindikata u cilju povećanja plaća prosvjetnim radnicima, hrvatska javnost putem medija dobiva drugačiju sliku o trošenju sredstava iz hrvatske državne financijske riznice. Naime, prije nekoliko dana HANFA je priznala da su mirovinski fondovi uzeli čak 801 milijun kuna od budućih mirovina građana kako bi spasili posrnuli Agrokor. Međutim, to se nije dogodilo i novac je nepovratno izgubljen. Kako navode iz HANFA-e, a prema raspoloživim podacima, zbog investiranja u dionice iz koncerna Agrokor neto vrijednost imovine Obveznih mirovinskih fondova smanjena ja za 801 milijun kuna, odnosno za 0,81 posto do rujna 2018. godine. Iz svega se jasno zaključuje da je Vlada RH kontinuirano lagala svojim građanima da oni nisu platili slom Agorkora.
KAKO DRŽAVA NOVCEM UMIROVLJENIKA SPAŠAVA AGROKOR
Primjerice dionica Jamnice iz sasatava Agrokora je 2017. godine vrijedila 165 tisuća kuna i po toj su je cijeni kupovali mirovinski fondovi. Danas vrijedi oko 5 tisuća kuna ali u zadnjih se šest mjeseci njome uopće ni ne trguje. Kako navode u stranci Promijenimo Hrvatsku, II mirovinski stup trebao je biti naš zalog za budućnost, a netko je odlučio našim novcem spašavati posrnulog diva i pritom uvjeravaju cijelu Hrvatsku da niti kune nisu uzeli od građana. Dakle, osim što Vlada obmanjuje hrvatsku javnost, a i šire, čini se da istovremeno primjenjuje dvostruka mjerila.
97 MILIJUNA ZA OTPREMNINE UHLJEBIMA
Da nešto ne štima u percepciji financijskih prioriteta i načinu odlučivanja u Vladi RH govori primjer o zbrinjavanju i davanju otpremnina za 600-tinjak državnih službenika u visini od 100-tak milijuna kuna. U Uredima državne uprave sada je 2544 zaposlenih, a posljednom odlukom Vlade 608 ih ide u prijevremenu mirovinu, za što će im država za otpremnine isplatiti 97 milijuna kuna. Navodno, da su još pet godina ostali u sustavu državu bi koštali 238 milijuna kuna. Međutim, ako će država plaćati županijama obavljanje poslova državne uprave, županijski službenici očekuju veće plaće za posao koji su obavljali i do sada.
ČERUPANJE MIROVINSKIH FONDOVA
Da su se mirovinski fondovi pakazali zlatnom kokom Plenkovićeve Vlade svjedoči i najnoviji primjer prijedloga restrukturiranja Croatia Airlinesa. Naime, konzultanti i savjetnici koji su angažirani na pronalaženju tzv. strateškog partnera i modela dokapitalizacije Croatia Airlinesa (CA) do kraja 2019. godine trebaju predložiti rješenje za spas nacionalne aviokompanije. Konzultanti trenutno razrađuju nekoliko modela kako da mirovinski fondovi preuzmu posrnuli CA kojem je Vlada prije nekoliko mjeseci dodjelila hitnu financijsku pomoć u visini od 250 milijuna kuna. Više o toj temi naš portal je već pisao u tekstu pod nazivom AVANS ZA BANKROT? Ovdje treba postaviti sasvim jednostavno pitanje zašto Vlada nema potrebne milijune kuna za povećanje plaća učitelja i profesora a u posljednjih nekoliko godina spiskala je preko milijardu kuna u Croatia Airlines?
SPAVAŠAVANJE CA NA TERET HRVATSKIH ZL
Osim mirovinskih fondova prijedlog restrukturiranja Croatia Airlinesa uključuje i model s osnivanjem holdinga u koji bi uz CA ušle sve zračne luke u Republici Hrvatskoj koje su u većinskom državnom vlasništvu, i to – Dubrovnik, Split, Zadar, Rijeka, Pula i Osijek. Razlog razvijanja mogućeg scenarija s udruživanjem CA i svih zračnih luka u RH u jedan holding je vrlo jednostavan. Naime, CA je dugogodišnji gubitaš koji je u svom nedavno proslavljenom 30 godišnjem poslovanju natukao možda veći minus od brodogradilišta Uljanik dok sve hrvatske zračne posluju s dobiti. Dakle, treba li uništavati hrvatske Zračne luke da bi se spašavalo CA i usput prikrio višegodišnji kriminal u hrvatskom nacionalnom zračnom prijevozniku?
GDJE LEŽE UZROCI GUBITAKA U CA?
Nažalost, Vlada RH na čelu s premijerom Plenkovićem prilikom posljednje dodjele 250 milijuna kuna državne pomoći CA nije odgovorila hrvatskoj javnosti gdje leže uzroci gubitaka CA koje godinama pokrivaju hrvatski porezni obveznici. Da podsjetimo, na čelu NO CA sjedi Zlatko Mateša za čijeg je premijerskog mandata Vlade RH sklopljen štetni ugovor po kojem je iz CA izvučeno nekoliko desetaka milijuna US dolara u privatne džepove, a među osumnjičenima se nalaze bivši direktori CA – Ivan Mišetić i Srećko Šimunović. Više o ovoj temi moguće je pronaći na internetskoj poveznici: https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/provjereno-ekskluzivno-donosi-detalje-afere-croatia-airlines-ukupna-steta-od-10-milijuna-i-800-000-americkih-dolara—520670.html
Dakle, dok za obrazovanje i hrvatske intelektualne buduće naraštaje prema izjavama premijera Plenkovića novca nema, čini se da državnog novca ima sasvim dovoljno za prikrivanje korupcije u CA za koju je podnjeto nekoliko krivičnih prijava ali razultata DORH-a nema.
NESPOSOBNI UHLJEBI KONTINUIRANO UNIŠTAVAJU CA
U slučaju CA matematika je više nego jasna. Uzmi od onog koji ima i daj gubitašu čiji personalni kadar, osim pilotskog osoblja, nije u stanju zaraditi za plaću budući ga u velikoj mjeri sačinjavaju sinovi i kćeri hrvatskih političara i s njima povezanih osoba. Iz svega proizlazi da su politički uhljebi uništili, ali i dalje uništavaju CA, i pritom upropastili stotine milijuna državnih kuna. Sreću u nesreći spajanja zračnih luka i CA čini podatak kako se u pojedinim gradovima gdje su smještene zračne luke protive toj ideji, tako da osim ekonomskog razuma na sceni imamo i otvoreno političko pitanje spornog udruživanja.
PRIMJER BRODOTROGIRA
Osim sumnji javnosti ali i već više puta izigranih dioničara CA u način na koji bi se provodilo tzv. restrukturiranje domaćeg avioprijevoznika u većinskom državnom vlasništvu može poslužiti primjer Brodotrogira. Naime, upravo ovih dana radnici pozivaju Vladu RH, Ministarstvo gospodarstva, Hrvatsku brodogradnju Jadranbrod, pa i Europsku komisiju neka još jednom provjere i ocjene rezultate restrukturiranja Brodotrogira. Osim toga, radnici traže da se utvrdi u kojoj je mjeri poštivan Program restrukturiranja i Ugovor o prodaji i prijenosu dionica Brodotrogira. Bilo kako bilo, čini se da se u Hrvatskoj još od vremena Miroslava Kutle malo toga promjenilo.
