ZABRINJAVAJUĆE IZVJEŠĆE IZ UNEP

Poljoprivredni usjevi proizvode sve više štetnih kemijskih spojeva zbog prilagodbe sve češćim ekstremnim vremenskim uvjetima, a to može izazvati zdravstvene probleme kod ljudi i stoke. Usjevi poput pšenice i kukuruza razvijaju veću količinu potencijalno štetnih toksina zbog samozaštite od ekstremnog vremena, pokazalo je izvješće UNEP-a. Takvi kemijski spojevi štetni su za ljude i stoku ako ih konzumiraju duže vrijeme, stoji u ovom izvještaju objavljenom tijekom sastanka Vijeća za okoliš Ujedinjenih naroda u Nairobiju. “Usjevi odgovaraju na uvjete suše i poraste temperature baš kao što to čine ljudi kad se suoče s takvim stresnim situacijama”, objašnjava Jacqueline McGlade, glavna znanstvenica i direktorica Odjela za rano upozoravanje i procjenu UNEP-a.

gmo-paradajz

Tekst: Panopticum

Foto: www.euskola.hr

Poljoprivredni usjevi proizvode sve više štetnih kemijskih spojeva zbog prilagodbe sve češćim ekstremnim vremenskim uvjetima, a to može izazvati zdravstvene probleme kod ljudi i stoke. Usjevi poput pšenice i kukuruza razvijaju veću količinu potencijalno štetnih toksina zbog samozaštite od ekstremnog vremena, pokazalo je izvješće UNEP-a.

Takvi kemijski spojevi štetni su za ljude i stoku ako ih konzumiraju duže vrijeme, stoji u ovom izvještaju objavljenom tijekom sastanka Vijeća za okoliš Ujedinjenih naroda u Nairobiju.

“Usjevi odgovaraju na uvjete suše i poraste temperature baš kao što to čine ljudi kad se suoče s takvim stresnim situacijama”, objašnjava Jacqueline McGlade, glavna znanstvenica i direktorica Odjela za rano upozoravanje i procjenu UNEP-a.

U normalnim okolnostima biljke pretvaraju apsorbirane nitrate u nutritivne amino kiseline i proteine, no dugotrajne suše to usporavaju i sprječavaju, što dovodi do problematične akumulacije nitrata u biljci, piše u izvještaju. Ako ljudi konzumiraju previše nitrata to može utjecati na sposobnost crvenih krvnih stanica da prenose kisik u tijelu.

Ako su nakon dužih razdoblja suše izloženi velikim količinama kiše, neki usjevi otpuštaju iznimno otrovan plin cijanovodik, poznatiji kao pruska kiselina.

Pruska kiselina, jedan od spojeva koji se koristi u kemijskom naoružanju, u ljudima sprječava dotok kisika. Čak i kratkotrajna izloženost može biti štetna, rekla je McGlade.

Biljke poput manioke, lana, kukuruza i šećerne trske su najranjivije za opasnu akumulaciju pruske kiseline, stoji u izvještaju.

McGlade je istaknula slučajeve trovanja cijanovodikom koji su zabilježeni u Keniji 2013., te na Filipinima 2005. godine. U Keniji je preminulo dvoje djece nakon konzumacije manioke s povišenim razinama te kiseline nakon ekstremnih kišnih razdoblja, izvijestili su lokalni mediji.

Aflatoksini, plijesni koje pogađaju biljke i oštećuju jetru, izazivaju rak i sljepoću i dovode do smetnji u razvoju fetusa i djece, također se šire zbog promjenjivog vremena uzrokovanog klimatskim promjenama, smatraju znanstvenici.

McGlade je rekla kako je oko 4,5 milijardi ljudi u zemljama u razvoju svake godine izloženo aflatoksinima, a taj broj raste. “Počinjemo shvaćati magnitudu problema vezanih uz toksine s kojima se nose farmeri u zemljama u razvoju tropskog i suptropskog područja”, stoji u izvještaju.

“Pošto se toplije vrijeme širi prema polovima, državama u umjerenim područjima prijete novi problemi”, dodaje se.

Keniju je 2004. pogodio niz teških slučajeva trovanja aflatoksinima koje je pogodilo više od 300, a ubilo 100 ljudi nakon duge suše, smatraju u Međunarodnom istraživačkom institutu za stoku (ILRI).

Veća količina toksičnih spojeva u tijelu znatno će utjecati na svjetski zdravstveni sustav koji se i sad već teško nosi s posljedicama prehrambene nesigurnosti, rekla je Dorota Jarosinska iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Izvještaj UNEP-a predlaže ideje koje farmeri i poljoprivredni stručnjaci mogu usvojiti kako bi pokušali smanjiti štetan utjecaj toksina, poput mapiranja kontaminiranih područja, te podastiranja čvršćih dokaza o toksinima u njihovom okruženju.

Znanstvenici predlažu i razvijanje usjeva za ekstremne vremenske uvjete kojim bi se smanjila količina toksičnih kemikalija u hrani, a svjetski agrikulturni istraživački instituti već rade na razvijanju takvog sjemena.

Bookmark the permalink.

Comments are closed