ARHITEKTONSKA INTERVENCIJA U PRIRODI

Otok Vis, na kojem se prije nešto više od 70 godina pisala povijest zemlje u kojoj živimo, danas je čudno mjesto srušenih spomenika i još čudnijih političkih rasprava s poviješću. Novija povijest otoka počela se pisati pristajanjem britanskog razarača «Blackmore» u ranu zoru 7. lipnja 1944. godine u Komišku luku. U tom napetom, neizvjesnom i za povijest II. svjetskog rata izuzetno važnom trenutku, na otoku Visu se nalazio i mladi arhitekt Neven Šegvić.  Ambiciozni arhitekt i intelektualac, koji uređuje časopis “Naš Izvještaj” već je tada bio svjestan važnosti medija, pa postaje prvi urednik Slobodne Dalmacije.

spilja vis

Tekst: M. Tomić

Foto: www.tz-vis.hr

Otok Vis, na kojem se prije nešto više od 70 godina pisala povijest zemlje u kojoj živimo, danas je čudno mjesto srušenih spomenika i još čudnijih političkih rasprava s poviješću.

Novija povijest otoka počela se pisati pristajanjem britanskog razarača «Blackmore» u ranu zoru 7. lipnja 1944. godine u Komišku luku.

U tom napetom, neizvjesnom i za povijest II. svjetskog rata izuzetno važnom trenutku, na otoku Visu se nalazio i mladi arhitekt Neven Šegvić.  Ambiciozni arhitekt i intelektualac, koji uređuje časopis “Naš Izvještaj” već je tada bio svjestan važnosti medija, pa postaje prvi urednik Slobodne Dalmacije.

NEPOTROŠIVOST ARHITEKTURE U PRIRODI

Nakon rata Neven Šegvić nastavlja projekt arhitektonskog oblikovanja špilje na Visu. Početkom pedesetih godina prošlog stoljeća prostor Vrhovnog Štaba NOB-a, pretvara se u memorijalni centar. Mjesto memorije, mjesto posjete. Šegvić projektira prilazne staze, vanjski prostor, sada bez opterećenja i obaveze potpune tajnosti. Pretvara špilju i njezin okoliš u memorijalni park.

Arhitekt je to koji jasno i precizno znade špilju transponirati u prepoznatljivu arhitekturu. Arhitekturu jasne poruke i slike, arhitekturu špilje u funkciji znaka, arhitekture kao čina direktne i jasne komunikacije. Šegvić izvodi bazičan i rudimentaran projekt, privremeni sklop sastavljen od dviju špilja, suhozida, nekoliko kamenih platoa, stuba i staza. Arhitekt koristi špilje i njezina prirodno nastala proširenja, spontano nastale prelazne prostorije za formiranje predvorja, blagovaonice, sobe za rad, sastanke, te prostora za odmor i spavanje. Arhitekt Šegvić je ovim jednostavnim i promišljenim potezom u prirodi pokazao nepotrošivost arhitekture.

POVIJEST U FUNKCIJI TURIZMA

U današnjem trenutku dok traju prijepori o novijoj povijesti Hrvatske određeni spomenici nekome smetaju, međutim ta iracionalna nastojanja naprosto nisu razumna. Ako njegujemo i poštujemo svoju povijest to ne znači da smo komunisti ili jugonostalgičari. Stanovnici otoka Visa se sve više zalažu da se

Vis 1944

povijest stavi u funkciju turizma i da se prekine s dosadašnjom praksom negativističkog odnosa prema prošlosti otoka. Naime, Višani nisu opterećeni ideološkim predrasudama, nego smatraju da bi se na bogatoj viškoj povijesti moglo itekako dobro zaraditi. To se posebno odnosi na novu generaciju otočana koja se želi nametnuti kao politička snaga neopterećena prošlošću i koja želi ponuditi bolju budućnosti ovog otoka punog turističkog potencijala.

Bookmark the permalink.

Comments are closed