ŽULJA LI GA ETIKETA KORUPCIJE?
Tekst: Panopticum
Foto: Paraf/HRT
Već je otprije poznato da je Andrej Plenković, govoreći u vrijeme posljednje rekonstrukcije svoje Vlade, vrlo žestoko odgovorio svojim kritičarima na temu korupcije. Naime, izjavio je tada da nikada, ni u jednom trenutku, nikome neće dopustiti da lijepi njegovoj Vladi etikete koje imaju veze s korupcijom. Na tragu toga, a obzirom na činjenicu da je sukob interesa predvorje korupcije, premijer Plenković ne miri se s odlukama Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u kojima se konstatira da je prekršio načela savjesnog i transparentnog obnašanja dužnosti. Stoga je pred Upravnim sudom u Zagrebu podigao dvije tužbe protiv odluke tog državnog tijela.
PRVA TUŽBA
S prvom tužbom Plenković pokušava osporiti odluku Povjerenstva vezanu uz imenovanje njegova kuma Igora Pokaza za veleposlanika RH u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Irske. Povjerenstvo je u listopadu 2019. godine utvrdilo da je Plenković povrijedio načela savjesnog i transparentnog obnašanja dužnosti definirana člankom 5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa, jer ni državna tijela koja su sudjelovala u postupku Pokazova imenovanja niti javnost nije upoznao s činjenicom da ga s Pokazom veže kumstvo.
DRUGA TUŽBA
Drugom tužbom Plenković nastoji osporiti odluku Povjerenstva koja se odnosi na put visoke Vladine delegacije na godišnju skupštinu Europske pučke stranke u Helsinki. Povjerenstvo je u studenome 2019. godine utvrdilo da su Plenković i još četvero sadašnjih i bivših ministara u njegovoj Vladi povrijedili načela savjesnog obnašanja dužnosti jer su tom tijelu odbili dostaviti traženu dokumentaciju iz koje bi bilo vidljivo koji su troškovi toga puta pokriveni iz državnog proračuna.
PRAVNA NESIGURNOST
Iako su rasprave u obje premijerove tužbe na Upravnom sudu bile zakazane, iste nisu održane zbog formalnih propusta suda. Naime, prema zakonu minimalni vremenski period za dostavu sudskog poziva na ročište iznosi pet dana, a Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa je poziv za sudsku raspravu dobilo samo tri dana prije održavanja ročišta. Sud temeljem tog svog propusta zakazana ročišta nije održao već je daljnje odluke odlučio riješiti bez prisustva stranaka na ročištima, a svoje odluke strankama dostaviti pisanim putem. Osim toga, iz Povjerenstva su se oglasili kako su iznenađeni brzinom sudaca koji rade na Plenkovićevim predmetima. Bilo kako bilo, navedeni propust suda dodatno pojačava sumnju u pravnu nesigurnost koja vlada hrvatskim pravosuđem i ponovo ističe atribute korupcije koje mu je zalijepila međunarodna zajednica a time potvrdila rezultate i mnoge ankete i javna istraživanja na temu problema u hrvatskom sudstvu.
