KULTUROCID U REŽIJI GRADSKOG ZAVODA ZA ZAŠTITU SPOMENIKA KULTURE

Kuća Mlinarić – Ottinger

Tekst: A. Hundić

Foto: A. Hundić

Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, a od nedavno Gradski ured za kulturnu baštinu i prirodu, bio je neovisna i samostalna institucija koja nije bila podređena Ministarstvu kulture, već gradskoj upravi, odnosno gradonačelniku grada Zagreba.

Hrvatskoj javnosti poznat je po mnogobrojnim aferama i radu suprotnom opisanim poslovima na zaštitu i očuvanje kulturnih dobara. Umjesto zaštite i očuvanja on je sudjelovao u devastiranju zaštićenih povijesnih građevina grada Zagreba, ne pridržavajući se pravila konzervatorsko-restauratorske struke koja su definirana u Zakonu o očuvanju kulturnih dobra Republike Hrvatske, Etičkom kodeksu konzervatora-restauratora ECCO, temeljnim odrednicama struke zaštite spomenika definiranim u poveljama i deklaracijama UNESCO – ICOMOS-a od kojih bi posebno izdvojio Konvenciju o zaštiti arhitektonske baštine Europe, koju je prihvatila i ratificirala Republika Hrvatska.

Navesti ću samo one poznatije devastacije:

• devastacija Medvedgrada, najznačajnijeg srednjovjekovnog plemićkog grada u Sjevernoj Hrvatskoj, građevinski zahvati učinjeni protivno pravilima konzervatorsko-restauratorske struke. O tome je konzervator Drago Miletić napisao knjigu „Medvedgrad na Oltaru domovine“.
• devastacija Trga Burze. Devastacija izgradnjom prema prof. dr. sc. Borisu Morsanu. „Riječ je o katastrofalnom promašaju i nedopustivoj agresiji“ (Radovan Ivančević), ofenzivi na Kovačićev trg.
• rušenje obiteljske kuće arh. Stjepana Planića u Grškovićevoj ulici. Na zahtjev investitora Marijana Medvidovića, Hrvoja Petrača i Josipa Kordića, Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode dao je suglasnost za „idejno rješenje zamjenske zgrade“.
• rušenje tvornice Nada Dimić, zaštićenog spomenika kulture, tijekom izgradnje bez građevinske i lokacijske dozvole.
• Devastacija Kavane Corso na uglu Ilice i Gundulićeve i Gradske kavane.
• devastiranje zgrada Viktora Kovačića, Drage Iblera, Huga Erlicha i drugih .
• rušenje zgrade u Tkalčićevoj 54, spomenika graditeljstva. Zavod izdao dozvola za rekonstrukciju suprotnu zakonu i pravilima konzervatorsko-restauratorske struke.
• oštećenje reljefa Ivana Meštrovića „Seljaci“ na pročelju zgrade Popović, Trg bana Jelačića 4., prvog javnog spomenik slavnoga kipara u Zagrebu, postavljen 1907. Reljef je probušen radi učvršćenja skele, a nadležni konzervator u zapisniku je naveo da nema oštećenja na reljefu. Nadležni konzervator Silvije Novak prvo je suspendiran, ali ja kasnije na inicijativu Milana Bandića postavljen za pročelnika Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode.
• dr. sc. Zrinka Paladino zamjenica pročelnika Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode godinama je ukazivala na devastaciju kulturnih dobara od strane Zavoda. O tome je javno progovorila pa dala otkaz i napisala knjige „Zagreb – Antivodić“ i „O Zagrebu i …“.
• Muzej grada Zagreba, Opatička 20., pregradnje, prezentacija istočnog pročelja, uređenje dvorišta, itd., promijenile su izvorni izgled građevine i njen povijesni identitet, umjesto da ga sačuvaju kako bi postao sastavni dio muzejske prezentacije.
• Cvjetni trg , Gradski Zavod omogućio realizaciju projekta Cvjetni trg i rušenje zaštićenih povijesnih građevina protivno stručnim i etičkim pravilima zaštite spomenika. Destrukcija prostora, njegova identiteta, autentičnosti i povijesnog kontinuiteta. Uklonjen otoka obrubljen drvećem (to je obilježje trga francuskog tipa) za zadržavanje i protok pješaka. Uklonjen „Francek“ ručna pumpa za vodu. Uklonjen izvorni oglasni stup iz 19. stoljeća. Usprkos 8.000 potpisa građana protiv preuređenja Cvjetnog trga, protesta Udruženje hrvatskih arhitekata, Društva arhitekata grada Zagreba, Društva povjesničara umjetnosti, … i drugih kulturnih institucija. USKOK i DORH zatražili inspekcijski nadzor nad Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode zbog uređenja bloka Cvjetni trg temeljem članka 206. Zakona o kaznenom postupku.
• rušenje secesijske vile na Ribnjaku u vlasništvu Opus Dei.
• bezrazložno rušenje kuće Mlinarić/Ottinger na uglu Mlinarske i Jurjevske ulice koja je zaštićeni spomenik kulture. Devastacija kulturne baštine od strane institucije koja bi je po zakonu trebala štititi.

Posljednja devastacija povijesnog i kulturnog identiteta grada Zagreba je dozvola izdana za projekt „Rekonstrukcija dijela Vlaške ulice“ koji je protivan Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Republike Hrvatske, Konzervatorskim smjernicama Gradskog zavoda iz 2023., Generalnom urbanističkom planu Grada Zagreba – Konzervatorskoj podlozi, te međunarodnim konvencijama, deklaracijama i poveljama koje obvezuju struku.

Kako i zašto je bilo moguće da se sve gore navedeno (a mnogo je više nenavedenog) dogodi? Odgovor na postavljeno pitanje krije se u aferi Bandić (gradonačelnik) – Lončarić (poduzetnik) – Bačić (ravnatelj HRT-a) u koju je upleten i ravnatelj Gradskog zavoda za zaštitu kulture i prirode Stipe Tutiš, kako je to utvrdila istraga USKOK-a. „Rad i djelovanje ravnatelja Zavoda bio je u potpunosti podređen i u službi politike, interesa pojedinih investitora, gradonačelnika i njegovih osobnih interesa.“

No, na isti način su djelovali i svi ravnatelji Gradskog zavoda za zaštitu kulture i prirode od 1991. godine do danas i to je glavni razlog koji je omogućio da se događaju devastacije zaštićenih povijesnih građevina i urbanizma povijesne cjeline grada Zagreba.

Smatram da je gore opisano djelovanje Gradskog zavoda glavni razlog što je Ministarstvo kulture i medija RH u novom Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ukinulo neovisnost Gradskog zavoda, preimenovalo ga u Područni konzervatorski ured Zagreb i preuzelo poslove zaštite i očuvanja kulturnih dobara za područje Grada Zagreba koje je obavljao Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba. Pa se od 1. rujna 2026. svi zahtjevi vezane uz provedbu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara za područje Grada Zagreba fizičke i pravne osobe upućuju Ministarstvu kulture i medija, Upravi za zaštitu kulturne baštine, Područnom konzervatorskom uredu Zagreb.