ZAKLJUČCI RASPRAVE O BUDUĆNOSTI KRAJOLIKA CRIKVENIČKO-VINODOLSKE RIVIJERE

Tekst: Milvana Arko-Pijevac

Foto: Zlatko Uzelac

Na javnoj tribini pod nazivom „Krajolik kao čimbenik prostornog indentiteta“ održanoj u Gradskoj vijećnici Grada Crikvenice, u petak, 22. travnja 2022. godine predavačica je bila dr. sc. Biserka Dumbović Bilušić diplomirana inženjerka arhitekture i doktorica tehničkih znanosti iz područja arhitekture i urbanizma  te predstavnica RH u Vijeću Europe, Europskoj konvenciji o krajoliku. U predavanju je naglašeno da su u suvremenom svijetu krajolici prepoznati kao jedan od važnih čimbenika prostornog identiteta, bilo da se radi o krajolicima visokog stupnja prirodnosti ili su tijekom vremena oblikovani čovjekovim djelovanjem. Osim identitetskog, često imaju veliko društveno i gospodarsko značenje. Prezentirane su vrste krajolika te stanje zaštite krajolika u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na krajolike Crikveničko-vinodolske rivijere. Također je ukazno na potrebu zaštite i održivog korištenja krajolika u crikveničkom području s obzirom da smo danas svjedoci brojnih zapuštenih i devastiranih krajolika zbog nove, neprimjerene gradnje. Neselektivno trošenje prostora, širenje građevnih i turističkih područja kojima se nastavlja „betonizacija” obale dovodi do gubitka tisućljećima stvaranih krajolika, a ujedno se gubi lokalni, ali i nacionalni identitet.

Na tribini je sudjelovalo više od 40 sudionika od zainteresiranih građana, gradskih vijećnika, arhitekata do prostornih planera. Koliko se radi o aktualnoj i gorućoj temi govori i zajednički održana sjednica u Hrvatskom saboru, Odbora za zaštitu okoliša i prirode, Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo te Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu na temu bespravne gradnje i njezinih posljedica na održivo korištenje prostora i zaštitu okoliša.

Nakon rasprave donešeni su slijedeći zaključci:

1. Iako je Ustavom Republike Hrvatske prostor prepoznat kao nacionalno dobro, krajolik se izravno ne spominje i ne prepoznaje, ne samo u Ustavu nego ni u brojnim drugim zakonima i dokumentima posebno u dokumentima prostornog planiranja. Valorizacija prostora treba biti u fokusu izrade stručnih podloga u prostornom planiranju jer se jedino na taj način osigurava kvaliteta življenja i dalnji razvoj destinacije s očuvanjem identiteta.
2. Krajolik ima važnu ulogu u stvaranju vrsnoće i raznolikosti prostornog identiteta, okoliša, kulture i društva u cjelini.
3. Primjerenom zaštitom, upravljanjem i planiranjem krajolika mogući su golemi doprinosi ne samo na očuvanju i stvaranju prostornog identiteta, već i razvoju gospodarstva, posebno turističkog razvoja.
4. Održivi razvoj ne odnosi se samo na okolišne i gospodarske aspekte kojima se nastoje zaštititi postojedi resursi za korištenje budućim naraštajima, već uključuje i usklađeni prostorni razvoj koji u obzir uzima društvene i gospodarske, zajedno s ekološkim i kulturnim funkcijama.
5. Zbog neselektivnog trošenja prostora, posebice neracionalnim i nerazboritim širenjem građevnih i turističkih područja gubi se zavičajni i nacionalni identitet prostora kao neobnovljivoga nacionalnog dobra.
6. Prepoznavanje obilježja krajolika te njegova zaštita i planiranje nisu sami sebi svrha, nego su oni potrebni da bi se odredili način upravljanja prostorom i mogućnosti unaprjeđenja krajolika, radi zadovoljavajučega i uravnoteženoga prostornog i gospodarskog razvoja.
7. Također je važno razvijati integrirane planove i strategije, a posebno prostorno plansku dokumentaciju koji će povezati javni interes s interesima vlasnika i lokalne uprave u cilju opće dobrobiti.
8. Glavni alat za provođenje zaštite i unapređenja prostora je sustav prostornog uređenja Prostorno-planska dokumentacija, koja se u Hrvatskoj izrađuje za sve vrste i razine planiranja, a uključuje i pitanja krajolika. No, kako metodski okviri i pristupi nisu jednoznačni u praksi dolazi  do prostorne i stručne neusklađenosti.
9. U zaštiti krajolika i prostora nužno je potreban integralni, multidisciplinarni pristup i koordinacija sektora na razini države, regionalne i lokalne uprave
10. Danas je prostor u području Crikveničko-vinodolske rivijere, ali i većine gradova i općina PGŽ ugrožen jednoličnom i ambijentalno neusklađenom urbanizacijom, lokacijski i arhitektonski neprikladnom gradnjom, krupnim infrastrukturnim zahvatima čime se umanjuje kvalitete življenja i kvalitetan turistički razvoj. Isti se problem uočava i na regionalnoj razini.
11. U području Crikveničko-vinodolske rivijere u unutrašnjem se dijelu posebno u Vinodolskoj dolini stanje može procijeniti dobrim, no u obalnom dijelu vrijednosti krajolika su degradirane megalomanskom turističkom i apartmanskom izgradnjom, i nasipavanjima mora. Također su mnoge luke i lučice dodatno predimenzionirane u centrima samih naselja, prvenstveno s ciljem osiguranja nautičkih vezova dok komunalnih vezova i dalje kritično nedostaje.
12. Zbog svega navedenog kao imperativ se nameće urbanistička rekonstrukcija / sanacija crikveničkog područja zbog prisutnih grešaka i neusklađenosti u prostornom planiranju. Potrebna je realna procjena stvarnog stanja, valorizacija krajolika i prostora, utvrđivanje uzroka degradacije i mogućih prijetnji. Slijedom stručnih podloga potrebno je poduzeti prostorno-planske,mjere za očuvanje nedvojbenih vrijednosti krajolika te njihovo primjereno korištenje u budućem razvoju. Da bi se pristupilo urbanističkoj obnovi, nužno je imati dobro pripremljenu bazu podataka o prostoru, zgradama, ljudima, vlasništvu, trenutačnom korištenju, građevnom stanju, degradiranim prostorima. Osim toga za uspjeh je provedbe potrebna edukacija i stalna komunikacija lokalne uprave sa stanovništvom kod izrade projekata i strategija.
13. Za stručnu i kvalitetne provedbu prostorno planske dokumentacije jedan od najboljih mehanizama je provođenje javnih urbanističko-arhitektonskih natječaja. Cilj natječaja je dobivanje najkvalitetnijeg funkcionalnog, racionalnog, provedivog i održivog urbanističko-arhitektonskog rješenja kojim će se sagledati cjelovita rekonstrukcija prostora, uskladiti današnje potrebe građana s povijesnom urbanističko arhitektonskom strukturom i krajolikom te omogućiti funkcionalan, kvalitetan i sadržajno kreativan boravak građana i gostiju na prostoru Crkikveničko-vinodolske destinacije.
14. Projektni zadatak temelj je kvalitetnog provođenja urbanističko-arhitektonskih rješenja koje treba definirati u suradnji s lokalnim stanovništvom. Edukacija javnosti s jasnim načinima kontinuiranog uključivanja i stvaranja pritisaka kod donošenja prostorno planskih dokumenata učinkovit su način djelovanja prema odgovornima kod donošemnja konačnih odluka.
15. Nužno je jasnije definirati zakonsku regulativu i ugraditi nove metode izrade prostornih planova koje kao podlogu za planiranje uključuju izradu krajobraznih, konzervatorskih, prirodoslovnih studija. Kvalitetnim prostornim planiranjem svakako se pridonosi unaprjeđenju gospodarskih, društvenih, prirodnih, kulturnih i ekoloških polazišta održivog razvitka u prostoru. Takvo gospodarenje prostorom nesporno je u javnom interesu. Jedna od mjera kojima se željelo omogućiti jedinicama lokalne samouprave aktivno sudjelovanje u prostornom planiranju je urbana komasacija kojom se treba omogućiti ostvarenje javnog interesa u pogledu gradnje zgrada društvene namjene, i ostalih javnih prostora.