VLADAVINA ROBOTA ILI VLADAVINA LJUDI?
Tekst: Marko Bonifačić
Foto: IBM
Religije imaju mnogošto za reći, također sa aspekta ljudskih prava, ali danas ih se zanemaruje. Nisu „trendy“. Potrebno je međutim da svrnemo malo pogled i u predstojeću budućnost (ljudskih prava). Možemo li tada i bez religija?
U akcelerantizmu današnjice, u sveopćem tehničkom, linearnom (i lukrativnom) Progresivizmu već danas nailazimo i na pitanja UMJETNE INTELIGENCIJE (Artificial Intelligence, AI). To nije samo tehničko pitanje. „Knocking on the Heaven’s Door“? Pokušavamo li kucati na Božanska vrata sa Umjetnom inteligencijom? „Vaše oči će se otvoriti – bit ćete kao Bogovi“?
EKSPLOZIJA DIGITALIZACIJE U KORONAKRIZI
Pitanja Umjetne inteligencije, dakle ne samo automatizacije ili jednostavne robotizacije, već danas, pogotovo nakon ekspolozije digitalizacije u Koronakrizi, a osobito sutra, morati će se ozbiljno postaviti sa raznih aspekata, ne samo sa tehničkog aspekta. Sutrašnji odgovori na ova pitanja i izazove, tako i glede ljudskih prava budućnosti, neće se moći dati bez da se imaju u vidu i religijske pristupe Bogu i čovjeku.
Abrahamske/Ibrahimske religije kažu da je Čovjek na sliku Boga. Bog nije stvoren na sliku Mašine ni Super-Mašine. Tako ni Čovjek nije na sliku Mašine. Bog (Jahve, Allah) je odvijeka i dovijeka. Bog nije prigodno konstruiran, niti je de-konstruiran, niti je sinteza dijalektičkih suprotnosti.
Carl Schmitt je rekao da su svi pojmovi političke modernosti sekularizirani religiozni pojmovi. /Da li smo svi mi sinovi ili barem nećaci neke religije, ma koliko bili odalečeni od toga?/ Mircea Eliade alternira/dekonstruira što je „Sveto i profano“. Kuhnovski shvaćene nesumjerljivosti paradigmi znanosti i religija ipak ne moraju nužno dovesti do rušenja bilo koje od njih. U pluralnom svijetu trebalo bi biti mjesta za sve, pa i za one koje se naziva „zatucanim“. „Anything Goes“ „Sve prolazi“ /Paul Feyerabend/. Nikad ne znamo gdje leži kreativnost…
DEMOKRACIJA S GOOGLE PRETRAŽIVAČA
Das Kapital se ne protivi Umjetnoj inteligenciji. Gospoda Glembajevi već imaju skupe menadžere da im profesionalno vode Business, dok Glembajevi sijeku dioničke kupone i bave se filantropijom ili se dosađuju. Ali avaj, ponekadih ti skupi menadžeri pokradu ili napumpaju špekulativne dioničke balone sve do puknuća. Kolateralna šteta koju se mora izdržati?! Sutra (skupi) menadžeri Das Kapitalu neće više možda biti potrebni, ili će postajati sve manje potrebni.
Pravni roboti Lex Machina ili Watson Robot Ross sutra će zamjeniti najracionalnije pravnike. Prevođenje stranih jezika sve bolje ide već danas i putem kuckanja po smartphoneu. Umjetna inteligencija počinje služiti i u pitanjima našeg zdravlja.
Danas smo svi profilirani u konzumerskim navikama, od strane Googla i takvih, dakako i putem Umjetne inteligencije. Tu dobivamo samo ono što već od prije tražimo. Naše tržište i naša demokracije jest ono što smo jučer tražili na našem pretraživaču Browseru na smartphoneu. Naše tržište i naša demokracija su distorzirani. Dijaloga je sve manje. Razgovaramo samo sa svojima ili sami sa sobom, itd.
AUTONOMNA UMJETNA INTELIGENCIJA
Kamo ide suvremena znanost i tehnologija, tržište i demokracija?
Automatika danas nadomješta radnike. Kamo li da to ne bi Umjetna inteligencija sutra. Hoće li biti suvišnih ljudi? Odlučni moment biti će kada Umjetna inteligencija postane potpuno autonomna, samo-odlučujuća, samo-upravljajuća, samo-nadograđujuća, ili „autopoietična“ kako bi kazala Luhmanova teorija sustava.
Politički (za sada) su ljudska prava (pojedinca) kontra-pozicionirana protiv John Lockeovske ugovorno stvorene Države, ili Državice. Da li je to zastarjelo? Da li se ljudska prava ostvaruju ne samo protiv Država nego i povrh Država? Protiv dakle Das Kapitala Mega-korporacija ili protiv Nad-vladinih udruga ili protiv Sve-pratećih „mreža“? Kolika je tu danas regulativna moć jedne „obične“ Države ili jedne Državice? A Država/Državica je uvijek pozicionirana kao „krivac“ za kršenje ljudskih prava…
EU GUBI KONKURENCIJSKU PREDNOST
Ako ćete se previše zafrkavati sa GPS pozicioniranjem ili praćenjem zdravstvenih ili konzumerskih ili tko zna kojih navika, pozivati se na privatnost, Google vas može jednostavno isključiti. Pa izvolite snalazite se u našem novom svijetu. EU gubi konkurencijsku prednost na svjetskom tržištu iz više razloga. Tako i zbog pretjeranog forsiranja privatnosti GDPR uredbom. Šire sagledano, također i zbog dociranja o svakojakim ljudskim pravima.
Pripazite se. Ako Mi ne napredujemo sa Umjetnom inteligencijom, oni Drugi će napredovati. Dakle, utrka „do dna“ se mora nastaviti, htjeli ne htjeli.
Umjetni vojnik Terminator, dron, direktor, doktor, detektiv, zgodna robotica partnerica, super-pametni radnik (koji ne ide na porodiljski ni na bolovanje), umjetno dorađeno dijete (koje neće plakati nego će biti ljupko i može zato nadomjestiti čak naše omiljele kućne ljubimce ili druge ljubimce/„pets“/) – je li to naše transhumano sučelje sutrašnjice!?
To su, također, ljudska prava naše ne tako daleke predstojeće budućnosti. Što će dakle o svemu tome reći ljudska prava sutrašnjice? Danas najvažnije teorije ljudskih prava temeljene su na prosvjetiteljskim tradicijama Zapada odnosno Europe. Postmoderno stanje danas međutim je postprosvjetiteljsko stanje.
ČOVJEK JE REBROM PROIZVEDEN NA ŽENU
Danas se bavimo sve raširenijim čovjeko-likim de-konstrukcijama ili inačicama ljudskih prava. Kao u Knjizi Postanka Čovjek je rebrom proizveden na Ženu, pa zatim na manjine, ove ili one, sve brojnije i razvedenije. Sutra ćemo možda već razmatrati nove takve. Npr. neotuđiva lifestyle ljudska prava rekreativnih trkača u parku? Da li oni trebaju imati novo ljudsko pravo da mogu zakasniti ujutro na posao? Jer oni trče, a to je utilitarno dobro za individualno zdravlje, svakako i za pojedinca, za njegovu slobodu, samo-aktualizaciju, za novi identitet. Dobro je i za narodni, recimo zdravstveni, proračun. A dobro je i za kvalitetniji seks, dakle za narodni mir. Nemojmo dakle takve diskriminirati?! Treba li angažirati međunarodne sudove za ljudska prava da se i njima osiguraju ta prava, ako bi ih tvrdoglave i nedovoljno progresivne Države zanemarivale?
Ne daj Bože da nam samo super-inženjeri tehnolozi, pravnici-štreberi, ili filozofi-lakrdijaši određuju što se može, a što se ne može. To nije pitanje samo (ljudskih) prava, ili samo tehnike, nego i morala. Je li danas sve brži tehnološki Progres dobar ili loš? Neće valjda doći do luditskog/don Qijotskog (?) razbijanja glava Donna Harrawayinih Kiborga – naših novih Kumira transhumanosti, novih Super-ljudi? Ili neki kažu, naših novih Bogova?
TOMORROW BELONGS TO WHOM?
Nazdravlje, nositelji ljudskih prava naše prosvjetiteljske tehnološko-scijentističke Modernosti. Dobro došli u Postmoderno stanje! Hoće li vaša Hyper-Budućnost dolaziti iz Vaše Prošlosti? Kao karikatura, kao dekonstrukcija? Idete li sada prema karikaturi Sebe Čovjeka ili karikaturu Boga, u Super-Mašini?
„Filozofi su samo tumačili svijet. Ali stvar će doći dotle da se on promijeni“? „Tomorrow Belongs to Whom“? /“Sutra pripada kome?“/
Religijske zajednice se, osobito one Abrahamske/Ibrahimske tradicije (no ne isključujem ni druge tradicionalne velike religije) trebaju ne samo uzajamno tolerirati, nego i početi držati skupa – surađivati oko ovih pitanja, također zajedno i sa ne-religioznima. Treba premostiti razlike, barem ovdje. „O ljudi moji, ma je li to moguće“?
„Religiozni i ne-religiozni Ljudi svih Zemalja ujedinite se. Jer sve što je čvrsto i stalno pretvara se u dim!“
Hermann Cohen i Jose Ortega y Gasset pitali su se „Da li je Don Quijote samo jedna lakrdija?“
„Rekli su mi ono ča su znali, virova san dok san bija mali“, pjevao je Oliver…
Napomena autora: Ne tražim aplauz. Samo Blagi smiješak. Kao nekad Jovanka Broz ili kao jedna novija Svjetska sportska djelatnica, odnedavno sa istaknutim srednjim prstom.
