SVJETIONICI SU KULTURNO – POVIJESNA BAŠTINA RH

Tekst: Melita Šamanić

Foto: S. Hoffmann

U jadranskom arhipelagu od 1244 otoka, otočića i hridi početkom XIX. stoljeća sagrađeno je 48 svjetionika, a uz svjetionike na pustim mjestima usred pučine, građene su i kuće u kojima su lanternisti godinama živjeli zajedno sa svojim obiteljima. Oni danas predstavljaju jednu od najznačajnijih povijesno-kulturnih ostavština i jedinstvenu baštinu Republike Hrvatske u ovom dijelu Mediterana.

Hrvatski svjetionici su najveći i najznačajniji objekti pomorske signalizacije koji omogućuju sigurnu dnevnu i noćnu plovidbu određenim morskim područjem. Izgrađeni su na najistaknutijim i najudaljenijim točkama našeg teritorijalnog mora. Građevinski se astoje od kamenih zdanja s uočljivom kulom.

Uglavnom su opremljeni s glavnim i rezervnim svjetlom. Domet glavnog svjetla je do 30 nautičkih milja. Neki svjetionici su opremljeni uređajem s radarskim odrazom ili sustavom za maglu uz upotrebu sirene za maglu.

Zbog značaja svjetionika za sigurnost plovidbe, te zaštite svjetioničarskih zgrada od propadanja, na 17 svjetionika se još uvijek nalazi svjetioničarska posada s jednim ili dva svjetioničara u smjeni. Međutim, velik broj svjetionika na Jadranu je danas automatiziran i kontrolira se putem sustava daljinskog nadzora. Osim toga, posljednjih godina nekontrolirano se povećala njihova eksploatiranost u turističke svrhe.