RIJEKA I PAZIN HRVATSKI REKORDERI PO TRAJANJU SUŠNOG RAZDOBLJA
Tekst: DHMZ/Panopticum
Foto: Kanal-Ri
Sušna razdoblja možemo definirati na više načina. Na duljim vremenskim skalama sušno razdoblje možemo definirati i prema indeksu SPI tako da započinje s prvim mjesecom koji je bio vrlo sušan (SPI < -1) i traje sve dok je prisutan deficit oborine (SPI < 0) u narednim uzastopnim mjesecima. Suma vrijednosti indeksa SPI u pojedinom sušnom razdoblju određuje magnitudu sušnog razdoblja.
Do kolovoza 2022. godine u Istri nije zabilježen niti jedan kišni mjesec. Prema sušnom razdoblju dobivenom pomoću SPI3 jasan je neprekidan tromjesečni nedostatak oborine u trajanju od 13 mjeseci, od kolovoza 2021. do kolovoza 2022. s ukupnom magnitudom 16,7. Usporedimo li ovogodišnju sušu s do sada najsušnijom 2011./2012. koja je npr. u Istri (prema SPI3) trajala od prosinca 2011. do listopada 2012., možemo reći da je suša 2022. najdulja do sada zabilježena na toj postaji. Ipak, suša 2011./2012. je bila intenzivnija jer je imala nešto veću magnitudu (magnituda 17,4).
Slične sušne prilike zabilježene su i na postajama Rijeka (13 mjeseci) i Parg (11 mjeseci) dok je u ostatku Hrvatske tromjesečni deficit oborine trajao najviše 6 mjeseci. Treba naglasiti da je sušno razdoblje kao uzastopni niz tromjesečnog deficita u kolovozu 2022. završilo na južnodalmatinskim postajama (Komiža, Lastovo) te u Pločama, ali se nastavio šestomjesečni uzastopni deficit. Na tim duljim skalama su sušna razdoblja bila izraženija u središnjoj Hrvatskoj. Na svim postajama, osim u Varaždinu, sušno razdoblje još nije prekinuto. Prema trajanju i magnitudi je najdugotrajnija suša je bila 2011/2012, zatim početkom 1990-ih te 2000. i 2003.
Na području Rijeke je ovogodišnje sušno razdoblje bilo rekordno i po trajanju (13 mjeseci) i po magnitudi, a na postaji Pazin i Parg je bilo drugo po magnitudi. Zbog iznimno sušnog razdoblja, Komunalno društvo Vodovod i kanalizacija iz Rijeke nadzire stanje i izdašnost izvorišta te navodi kako je zadnja velika suša bila 2003. godine. Rijeka je tada bila bez kiše čak 160 dana. Kao direktna posljedica metereoloških prilika na riječkom području zbog najveće suše u posljednjih 20 godina, uključen je Zvir 2, drugo, rezervno izvorište vode koje opskrbljuje Rijeku, Kraljevicu i otok Krk.
Cijelokupni izvještaj o suši u Hrvatskoj za 2022. godinu s preciznim podacima moguće je pronaći na službenim internetskim stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Republike Hrvatske.
