RF: JE LI PONIŠTENJE NATJEČAJA ZA KONCESIJU U LUCI RIJEKA UISTINU HRVATSKI INTERES
Tekst: RF
Foto: N1/S. H.
Poznato je da je poništen natječaj za koncesiju na novoizgrađenom kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala u luci Rijekau kojoj su u završnom odabiru bili kineska korporacija i francusko-hrvatski konzorcij APM Terminals. Treba napomenuti da je ponuda kineskog konzorcija bila dvostruko bolja od APM-ove – i u iznosu koncesije koju su se obvezali da će plaćati (dva milijuna eura fiksne koncesijske godišnje naknade), kao i u duplo kraćem roku izgradnje druge faze terminala (u roku od pet godina). Nikakvo objašnjenje za naprasno poništenje javnog natječaja (samo dan prije isteka roka za odabir najbolje ponude) iz Lučke uprave niti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture nije došlo, niti su predstavljeni razlozi poništenja natječaja.
Ovakav način budi sumnju kod mnogih da je poništenje natječaja rezultat pritisaka iz Europske unije i/ili SAD-a koji se, svaki na svoj način, otvoreno bore da se Kinezima ograniči pristup na europska tržišta. Drugim riječima, javlja se sumnja da se natječaj poništio jednostavno zato što je kineska tvrtka ponudila najbolje uvjete.
EU, predvođena Njemačkom i Francuskom, zadnjih godina postavlja sve rigorozniju i restriktivniju kontrolu kineskih investicija na području EU, kojom se traže i uvode promjene industrijskih politika i pravila javne nabave koja bi ograničila ‘nelojalnu kinesku konkurenciju’, posebno na natječajima za velike infrastrukturne projekte. S druge strane, potiče se okrupnjavanje EU/SAD kompanija, ne primjenjuju se antidumping pravila unutar same EU, subvencije se daju, ali posredno i slično. Ukratko, štiti se pozicija zapadnog kapitala i koristi se protržišna i liberalna retorika kako bi se ograničio uspon i dominacija kineskog kapitala.
Zapostavljene, u smislu ulaganja i podrške razvoju, od strane ekonomija zapadne Europe, zemlje istočne Europe sve se više okreću Kini. Kineska direktna ulaganja na području Europe su se od iznosa manjeg od 1 milijardu dolara u 2008. godini povećale na 42 milijarde dolara u 2016. godini. Ulaganje u Grčku luku Pirej jedan je od primjera kineskih investicija u sklopu inicijative nazvane ‘Jedan pojas jedan put’. U 2018. godini je kontejnerski promet u Pireju bio pet puta veći nego 2010. godine, a Pirej je sada druga kontejnerska luka na Mediteranu, iza Valencije.
Kinezi već neko vrijeme pokazuju interes za otvaranje Sjevernog Jadrana kao puta za kinesku robu prema Središnjoj i Jugoistočnoj Europi, pa su pored izgradnje Pelješkog mosta, Kinezi ulazak u riječku luku gledali i kao priliku za dodatne poslove u izgradnji prometne infrastrukture u Hrvatskoj, a time i Europske unije, poput buduće nizinske željezničke pruge. S druge strane, Europska unija već odabir kineskog CRBC-a za izvođača radova na Pelješkom mostu nije gledala s odobravanjem.
Iako se Njemačka, kao i druge zemlje EU poziva na zajedničke europske interese nasuprot Kine, postavlja se pitanje jesu li to zajednički interesi u postojećem ekonomskom okviru, koji prije svega, koristi interesu najsnažnijih EU kompanija i zemalja. Treba prije svega postaviti pitanje koji je interes Hrvatske ako se u korist neke navodno zajedničke borbe EU protiv Kine, dovodimo do toga da se duplo bolja ponuda na natječaju za davanje koncesije za razvoj, poslovanje i upravljanje riječkim terminalom odbija, te se natječaj poništava? Nije li blokiranje ulaska kineskog konzorcija putem investicija u Hrvatsku potez suprotan hrvatskim interesima? Uz to, nisu li politike koje se nama unutar EU zabranjuju, politike državnog intervencionizma – upravo one koje su Kini omogućile da se razvije i dostigne najrazvijenije zemlje svijeta i one koje bi i nama pomogle u razvoju?
Treba naglasiti da je izgradnja 400 metara operativne obale trajala 7 godina, te da je od prvog neuspjelog pokušaja gradnje prošlo već gotovo 15 godina, te da će se poništenjem natječaja dodatno zakomplicirati razvoj terminala luke Rijeka, te odgoditi na neodređeno vrijeme. S Kinezima se može razmotriti i povezivanje njihovih investicija s revitalizacijom brodogradnje, ili nečeg drugog, primjerice solarnih panela u čemu su oni vodeći u svijetu.
Kako ovakav postupak davanja koncesije na kontejnerskom terminalu budi sumnju postavit ćemo pitanje ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću zbog čega je natječaj poništen te ćemo tražiti na uvid svu dokumentaciju.
