NGS: BAHATI PLAGIJATORI OČERUPALI EU

Tekst: dr. sc. Domagoj Jamičić

Foto: Panopticum/NGS

O TROŠENJU SREDSTAVA IZ EU FONDA

Početkom mjeseca srpnja (3. 7. 2020.)  predstavljena je javnosti revitalizirana Našička geološka staza (u daljnjem tekstu NGS). Sredstvima Europske unije, koja su odobrena sredinom 2017. godine, u iznosu cca. 500.000 kn, pristupilo se njenoj obnovi, revitalizaciji.

STARA STAZA NGS

NGS-a je postavljena 2002. godine i ona je plod nekolicine entuzijasta iz Našica. Tijekom proljeća, te godine, četvorica našičana odlučila su (na prijedlog autora ovog teksta, inače rođenog našičana) trasirati stazu i odabrati geološke lokalitete na NPP-u (Našički planinarski put) kako bi izveli geološku stazu.

Prospekt i geološka karta stare NGS-e iz 2002. godine

Ona je prvenstveno zamišljena da prolazi najstarijim stijenama u RH te da malo zahvati i najmlađe naslage, tercijarne naslage. Kako je zamišljeno tako je i izvedeno. Prezentacija je bila u mjesecu kolovozu iste godine. Postavljene su table s oznakama stijena na pojedinim lokacijama, učinjena je geološka karta s geološkim stupom Krndije, te je u vodiču dan relativno detaljan opis prisutnih stijena pojedine točke. Vodič je sadržavao i prikaz geologije šireg područja Krndije. Od tada je prošlo petnaest godina, drvene table su počele pomalo trunuti i 2017. godine je predloženo da se pristupi revitalizaciji staze uz pomoč fonda iz EU. Tako je i učinjeno. Međutim, od autora stare staze je zatraženo da on obradi dvije dodatne točke koje su odredili paninari, a koji o geologiji nemaju nikava saznanja. On na to ne pristaje, jer je predložio da staza bude europski sadržana i prezentirana, što je organizacijski odbor odbio i, bez da su ga konzultirali, nalaze novoga geologa koji bi trebao revitalizirati stazu. Taj geolog nije nikada bio u tom dijelu Krndije (osim možda turistički), ne pozna problematiku metamorfnih stijena, ali se ipak prihvatio posla.

Metamorfne stijene Krndije i Psunja, su najstarije stijene u RH, starije su od 650 mil. godina. Starost je ustanovljena radiometrijskom analizom i komparacijama sa susjednim područjima. Deformirane su tijekom tri metamorfna ciklusa (Jamičić, 1983., 1988.), događaja koji su zapisani u stijenama NGS-e. Spomenuti sadržaj tiskanog vodiča staze iz 2002. godine je, u opisu stijena, na pojedinim lokalitetima, ostavio i dao mogućnost da znanstvenici detaljnije prouče i obrade, ne samo te lokacije nego i šire područje, novim znanstvenim metodama i novim pristupom izučavanja metamorfnih stijena ovog dijela Europe. To više što je geološka karta Krndije i geološko-petrografska analitika učinjena i objavljena prije tridesetak godina.

Stara (sada uništena) tabla kod izvora u Seoni

NOVA STAZA

Nova „revitalizirana“ staza je puštena u promet uz nazočnost izvođaća staze, političkih i turističkih struktura grada Našica. Predstavljena je javnosti, jer se približavao krajnji rok njene izvedbe (3 godine od 2017.).

Prospekt nove staze

Nova staza je totalna degradacija vrijednosti stare NGS-e. Ona sadrži kvalitetne table, s njihovim nosačima, te masivne klupe napravljene iz hrastovog ogledala debljine cca 8 cm. Odlično, ali se postavlja pitanje čemu toliki trošak za njihovu izradu i postavljanje (do tri klupe na jednoj postaji) duboko u krndijskoj šumi na betonskoj podlozi.

Geološki stup, s panoom prikaza staze, je vertikalna nakupina skupljenog kamenja  s „ceste“ koji su poredani kako je zidaru palo na pamet. Stup ne odražava činjenično stanje na terenu i zamagljuju ga pozivanjem na grafički stup sa stare NGS-e. Na poleđini stupa grafički je prikazan geološki stup koji ne prikazuje metamorfne stijene Krndije nego (vrlo loše) kompilaciju metamorfitnih stijena Slavonije. Zanemaruju se činjenice da su stijene Krndije deformirane u pet (5) orogenetskih faza, događaja. Iskrivljuje se starost ovih stijena (daje se podatak od 440 mil.g.) a zna se da su neki radiometrijski podaci dali vrijednosti od 650 mil. g. Pridaje se važnost (zbog neznanja) evoluciji ovog prostora, tijekom dijela tercijara, a što nema veze s naslovom panela (Geološka baština Krndije). Priložene fotografije granita i gnajsa, u bazi panela stupa, ne prikazuju te stijene iz Krndijskog kompleksa stijena nego iz mlađeg kompleksa Papuka. Kompletan promašaj prikaza geologije dijela Krndije. Konačno, stup je lociran daleko od staze na cesti Požega-Našice. Žašto je tamo lociran ovdje ne bi ulazio u razloge njegovoga postavljanja. Trebao je biti na početnoj točki kod našićkog vodovoda u Seoni, izvora koji je značajan i po tome što je izgrađen (1905/6) iz armiranog betona što je bilo vrlo rijetko u tadašnje vrjeme. Stara NGS-a je počimala kod izvora našičkog vodovoda.

OPISI TABLI NA NOVOJ STAZI

Te table su posebna priča. Postavljene su na lokalitetima stare NGS-e koji su zarašteni do te mjere da se samo nalaze sekundarni komadi stijena ili do njih nije moguće doći. Opis je na tablama vrlo štur, manjkav i općenit, sveden samo na ime stijene. Na nekim tablama su dane slike iz literature (ili wikipedije) koje objašnjavaju kako je neka stijena nastala.  Tako se na tabli G4 u potoku Lanište daje kratki opis granita. Mikroskopski prikaz granita nije s toga lokaliteta već je uzet iz literature.

Tekst na tabli točke G4 nove staze

Ovaj granit, s lokaliteta, je retrogradog karaktera, a tako je opisano u prospektu stare NGS, pretrpio je drugi stupanj metamorfoze nakon što je u prvom metamorfnom ciklusu prodro u okolne stijene. Prvi mineralni sadržaj je pretvoren u novi s pojavom značajnih deformacija, uškriljavanja. O tome značajnom metamorfnom procesu ni spomena, kako na tabli, tako i nigdje kod revitalizirane NGS-e.

Opis točke NGS 3 (koja odgovara točki G4 nove staze) u prospektu stare staze

Na tabli G3 piše se o gnajsevima Krndije. Koliki su apsurdi ne poznavanja metamorfita Krndije govori i tekst na toj tabli. Pa tako piše „..nalazimo ih unutar sva tri metamorfna kompleksa kao više različitih varijeteta stijena…“ Ovo nije lapsus već neznanje autora nove staze. Totalno i sramotno. Gnajseva ima samo u dva kompleksa. Na ovom lokalitetu (G3) ima i granitskih stijena. S desne strane table je prikazan utjecaj tlaka i temperature na slijed nastanka metamorfnih stijena. Prikazni su “migmatiti, gnajsevi, škriljavci, slejt i šejl“. Ništa od prikazanog nema na Krndiji. Migmatiti karakteriziraju mlađi metamorfni kompleks Papuka, a gnajsevi su na Krndiji retrogradno izmjenjeni i to su sada uglavnom filoniti. Slejta i šejla nema ni u tragovima. Užas, potpuni promašaj pokušaja prikaza.

Tekst na lokaciji G3 nove NGS-e

Opis točke NGS 4 (koja odgovara točki G3 nove staze) u prospektu stare staze

Tabla G13 se nalazi cca 30 metara od lokaliteta koji bi trebala opisati. Naslov joj je „Grafit-čisti  ugljik, a nije dijamant“.

Tekst na lokaciji G13 nove NGS-e

Opis, jadan, manjkav i nedorečen sa smješnim naslovom. Lokalitet nije, uostalom kao i drugi na stazi, očišćen. Ulazna tabla, na stazi kod Fegerovca,  sadržava grafički prikaz geološkog stupa. U dijelu metamorfita su prikazani grafiti, a njih nigdje nema, sve su to grafitni škriljavci s malim sadržajem minerala grafita.

Opis točke NGS 7 (koja odgovara točki G13 nove staze) u prospektu stare staze

Sadržaj table na lokciji G1 nove “revitalizirane” NGS-e

Opis točke NGS 6 (koja odgovara točki G1 nove staze) u prospektu stare staze

Ukratko. Svojevremeno sam (siječanj 2018.) upozoravao, na to što će se dogoditi ako se nastavi s takvim pristupom revitalizacije NGS-e, mjerodavne strukture u Našicama u više navrata. Od planinara, gradonačelnika, NARA-e, muzeja Našice. I nije bilo odgovora ni reakcija. Šutnja. Zašto? Ne razumiju i nisu svjesni što imaju na svom području. Ili je nešto drugo u pitanju?

Ovdje ću ponoviti da je prateći tekstualni geološki sadržaj očajan, na nivou studenta prve godine geologije koji se tek upoznao s činjenicama da negdje tamo u Krndiji postoje školjke, postoji nekakav vulkan kojega je oplahivalo more i taj vulkan riga vatru a potoci lave se slijevaju u to more.

Kolika je aljkavost (ako se to tako može nazvati) bila prisutna kod slaganja prospekta nove staze ukazuje i naslovna slika na njemu. Naime, ona je snimljena u škriljavcima na obilaznici u Velikoj. Ta obilaznica ide od kamenoloma do skladišta kamena kod željezničke stanice u Velikoj. Dakle, nema veze sa stazom NGS. Dalje, slika na tabli G1 (Metamorfne stijene Krndije) je slika boranih filonita (retrogradno izmjenjenih gnajseva). Snimljena je 100 metara od spoja ceste koja ide od Vrhovaca s cestom, asfaltiranom, od Kamenske prema Zvečevu. Ovaj izdanak je značajan jer je i on pokazao da su procesi retrogradne metamorfoze doveli do pretvorbe gnajseva u filonite. Prva fotografija je udaljena od NGS-e cca. 30 km, a druga 45 km.

Osnovna karakteristika  nove staze je prikazana na amblemu. Možda je to ipak logo, ne znam, ali ni traga na njemu od glavnog sadržaja staze, a taj sadržaj  je bio predmet njenog postavljanja 2002. godine. Nema metamorfnih stijena. Ostale su pod morem i pod valovima koji zapljuskuju „rigajući“ vulkan. Ima i jedna školjka koja reklamira Shell kompaniju.

Amblem nove „revitalizirane !“ NGS-e

Zbog metamorfnih stijena, koje su podvrgnute naknadnim procesima retrogradne metamorfoze, kojih nema drugdje u RH, a rijetke su i u Europi, staza je postavljena. Očito je nova staza namjenjena samo osnovnoškolcima. To nije europska staza i nema veze s promemorijom iz 2017. godine na temelju koje su dobivena sredstva za nju. Jadno.

Da ponovim. Nova „revitalizirana“ geološka staza je trebala biti, zbog svog značaja, u rangu europskih staza, a ispala je degradirana, a ne „revitalizirana“ geološka staza. Moglo se znanstvenicima, i ostalima, prikazati koje vrijednosti Hrvatska ima, a ovako je upropaštena ta šansa.

Literatura:

Jamičić, D. (2002): Našička geološka staza, vodić. Zavičajni muzej Našice i Planinarsko društvo Krndija, Našice.

Jamičić, D. (2002): Osnovne geološke značajke Slavonskih planina s osvrtom na Našičko područje // Našički zbornik, 6 (2002), 29-36

Jamičić, D. (1983):Strukturni sklop metamorfnih stijena Krndije i južnih padina Papuka // Geološki  vjesnik, 36 51-72