NEZAMIJENJIVI GLOBALNI SVIJET PLASTIKE I NJENA PRIJETNJA OKOLIŠU
Tekst: Gordana Barić/ Panopticum
Foto: GAIA
Plastika je vrlo svestrani materijal. Posebno u širini područja primjena te postupcima proizvodnje odgovarajućih dijelova. Međutim, problematično je, ukoliko nije, na odgovarajući način, riješeno pitanje oporabe otpadnih plastičnih proizvoda. Stoga je sve više na udaru raznih interesnih skupina. I Europska unija, uvodi porez na neoporabljene, plastične proizvode. Naime, na sastanku Vijeća Europe održanom od 17. do 21. srpnja 2020. odlučeno je da se kao jedan od načina prikupljanja novčanih sredstava u EU uvede porez na neoporabljeni plastični otpad.
Tako se i EU, počevši od 1. siječnja 2021. odredila i pridružila onima koji problem otpadne plastike pokušavaju riješiti na neodgovarajući način. Istodobno se i dalje generiraju novi problemi koji će se, zbog prihvaćenoga poreza, pojaviti. Usprkos svemu, proizvodnja plastike te plastičnih dijelova u doba pandemije koronavirusa nisu zabilježili značajnije minuse. Hrvatske tvrtke se, doduše, bore sa nedostatkom likvidnosti, ali puno ih više muče učestale zakonske promjene. Plastika se pokazala nezamjenjivom u medicini, među ostalim zbog nepotrebne sterilizacije višekratnih medicinskih proizvoda. No i u pakiranju hrane proizvodi od plastike bilježe ogroman rast, posebno u segmentu u dostavi gotove hrane, ali i drugih proizvoda. Uvelike se radi na razvoju dodataka koji uklanjaju virus s površina plastičnih proizvoda, prevlaka koje imaju sposobnost samodezinfekcije te mnogih novih proizvoda koji olakšavaju život u novim uvjetima. Nadalje, jednokratna oprema za zaštitu od virusa Covid-19 postaje nova velika prijetnja okolišu. Procjenjuje se da se u svijetu svakog mjeseca koristi 194 milijarde jednokratnih maski i rukavica kao rezultat pandemije koronavirusa, prema studiji o okolišu koju je objavio časopis Environmental Science and Technology.
Međutim, uporaba plastike, o čijoj potrebi je toliko puno izgovoreno i napisano, i dalje je izložena različitim preprekama. Trebalo bi poraditi na tome da ova djelatnost postane ekonomski održivom i doprinese pravoj uspostavi kružnog gospodarstva. Plastika je sa svojim karakteristikama i mogućnostima upravo pravi materijal za to. Uporaba plastike se još uvijek ne smatra industrijom s definiranim normama za gotove proizvode, uz to prati je promjenjiva potražnja, te problematični sustavi sakupljanja i razvrstavanja plastičnoga otpada. Udruženim naporima, barem na razini EU, lanac stvaranja vrijednosti povezan sa plastikom, dobrim sustavima, oporabe mogao bi se manje ili više – produljiti.
Naime, kemijska oporaba jedna je od metoda materijalne oporabe plastičnog i gumenog otpada. Pri tom, osim promjene oblika i funkcije proizvoda dolazi i do promjene molekulske strukture. Teorijski, kemijskom oporabom mogu se dobiti različiti niskomolekularni spojevi poput monomera, goriva i različitih kemikalija. Kemijska oporaba provodi se na način da se plastika i guma podvrgavaju kemijskim reakcijama pirolize, alkoholize, hidrolize ili hidriranja. Pretpostavljalo se da će kemijska oporaba, zajedno s ostalim načinima oporabe, doprinijeti smanjenju plastičnog otpada povezanog s kružnim gospodarstvom. Međutim, do danas u Hrvatskoj nije instalirano nijedno industrijsko postrojenje za kemijsku oporabu već se rezultati temelje na laboratorijski istraživanjima ili radu pilot postrojenja. Iz tog razloga i nedostaju prave informacije vezane za otrovnost spojeva koji nastaju u tim procesima i utjecaj na okoliš. Prema nedavno objavljenoj studiji koju je provela GAIA (Global Alliance for Incineration Alternatives) kemijska oporaba ima niz nedostataka, pri čemu se ide tako daleko da je i ne smatraju komponentom kružnog gospodarstva. Ističu i činjenicu da su procesi kemijske oporabe energijski vrlo zahtjevni (visoke temperature i tlakovi), što stvara dodatne emisije ugljikova dioksida koji nisu samoodrživi.
Sve od navedenog iz svijeta plastike donosi novi, treći broj “Novosti iz plastičarskoga kutka” s nizom interesantnih tema i aktualnosti iz domene industrije plastike i gume. U novom broju mogu se pronaći slijedeće teme:
- Oporezivanje plastičnih proizvoda u Europi – mit i činjenice
- Kemijska oporaba plastike i gume
- Zaštitne maske – nova okolišna prijetnja
- Ima li koristi od kompostabilne plastike?
Osim toga, novi broj časopisa predstavlja i domaćeg proizvođača plastike, tvrtku Muraplast iz Kotoribe, najvećeg proizvođača polietilenskih filmova u Hrvatskoj.
