MILENKO BAŠIĆ: SCHENGENSKI PROBLEM RH I EU?

Tekst: Panopticum

Foto: HRT/Nova Tv/S.H./Lager/Gov.ba/N1

U trenucima dok izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda odlučuje o puštanju na slobodu Milenka Bašića i Dragana Stipića iz tzv. “dobrovoljnog” pritvora zagrebačkog zatvora Remetinec, u četvrtak, 18. veljače 2021. je u slučaju vjetroparka Krš-Pađene protiv udruge BIOM održano ročište na Općinskom građanskom sudu (OGS) u Zagrebu, na kojem su zakonski zastupnici tvrtke C.E.M.P. trebali biti ispitani. Međutim, dan prije ročišta tvrtka C.E.M.P. je, nakon što BIOM nije htio pristati na odgodu ročišta, povukla tužbu.

DOSSIER UDRUGE BIOM

Podsjetimo, u rujnu 2019.  godine tvrtka C.E.M.P. je podnijela tužbu OGS-u u Zagrebu radi naknade štete zbog objave teksta na internetskim stranicama udruge BIOM pod naslovom “HBOR dao zeleno svjetlo projektu kojega istražuje Europska komisija”, a koji je objavljen 24. srpnja 2019. godine. Tužbom je tvrtka C.E.M.P. tvrdila da je Udruga BIOM pokazala zlonamjernost prema tvrtki C.E.M.P. te da joj je nanijela neimovinsku štetu u vidu povrede ugleda, dobrog glasa časti i imena. Također su tvrdili da zbog toga mogu imati posljedica i da zapravo trpe poslovnu štetu dok god je objava vidljiva na internetskim stranicama udruge BIOM. Slučajno ili ne, dvojac iz BiH, inače ortaci bivše državne tajnice u Ministarstvu uprave – Josipe Rimac u kaznenom predmetu ”Vjetrolektrane”, sudionici su jedne od najvećih korupcijskih afera u Hrvatskoj. Iako prozvani HBOR nije podnio tužbu protiv BIOM-a već C.E.M.P., na spornu hrvatsku tužbu protiv BIOM-a tijekom 2020. godine upozorio je i glavni tajnik Europske federacije novinara Ricardo Gutiérrez, koji je pozvao Europsku komisiju da hitno riješi ovaj problem na razini cijelog EU-a i to zbog rastućeg problema tzv. strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti, a posebno nakon izvedenog atentata na maltešku novinarku Daphne Caruanu Galizia. Prema dostupnim podacima HND-a iz svibnju 2020. godine u Hrvatskoj je bilo aktivno više od 905 parnica protiv 18 medija i novinara u Hrvatskoj, a tužitelji su potraživali ukupno 68 milijuna kuna.

BIJEG IZ BIH

Neubičajeni pravni potez ljudi tvrtke koja je vlasnik vjetroparka Krš-Pađene uslijedio je nakon što su proteklih dana došli u središte medijske pozornosti kad su se predali hrvatskim vlastima došavši pod okriljem mraka fantomskim međunarodnim turističkim putovanjem u vrijeme pandemije korone iz Posušja u BiH u zatvor Remetinec u Zagrebu. Kao što je već poznato riječ je Milenku Bašiću, vlasniku tvrtke i Draganu Stipiću, direktoru tvrtke koja upravlja spornim vjetroparkom, a koje hrvatsko pravosuđe zajedno s Josipom Rimac i drugim ortacima tereti za malverzacije prilikom realizacije vjetroparka Krš-Pađene. Dakle, dvojac iz tvrtke C.E.M.P. nije se želio dodatno medijski eksponirati dovođenjem na ročište pri OGS u Zagrebu s lisičinama na rukama direktno iz zagrebačkog Remetinca pod reflektorima televizijskih kamera. Prema riječima predstavnika USKOK-a tzv. dobrovoljna predaja čelnih ljudi C.E.M.P.-a koji su se nalazili na tjeralici Interpol-a uslijedila je nakon što su iscrpili sva pravna sredstva u svojoj domovini te u stvari čekali poziv provosudnih tijela BiH na izručenje Republici Hrvatskoj. Prema izvorima iz BiH, nesvakidašnji pravni potez prekograničnog bijega dvojca s tjeralice Interpol-a uslijedio je nakon preciznih konzultacija s nekoliko hrvatskih odvjetnika zvučnijih imena.

KRTICA U GRANIČNOJ POLICIJI BIH?

Dok se mediji i javnost s razlogom pitaju kako je moguć prelazak državne granice RH i BiH, posebno u uvjetima migrantske krize, izvori u BiH navode kako bijeg dvojca Bašić-Stipić iz BiH u Republiku Hrvatsku ne bi bio moguć bez pomoći iznutra. Tom prilikom isti izvori u BiH ukazuju na činjenicu kako je direktor Granične policije BiH, gospodin Zoran Galić šogor Milenka Bašića, tj. osobe s Interpol-ove tjeralice. Naime, Zoran Galić i Milenko Bašić oženili su dvije sestre. Prema dostupnim podacima, direktor Granične policije BiH Zoran Galić otac je šestero djece, a u slobodno vrijeme trener je kik-boksinga s međunarodnom licencom Wako Pro Federacije. Inače, Zoran Galić je kao voditelj DSG-a, Državne granične službe BiH, potencijalni kandidat za voditelja SIPA-e BiH.  Izvori iz BiH nadalje tvrde kako je policijsko-pravosudni igrokaz Bašića i Stipića, koji je bio svojevrsna uvertira u zagrebačku predstavu koja se upravo odigrava u Remetincu, premijerno izveden njihovim zajedničkim “dobrovoljnim” privođenjem u lipnju 2020. godine pri kantonalnom sudu u Mostaru, a pripisuje se također režiji Zorana Galića.

Osim toga, a kada je u pitanju Milenko Bašić, BiH izvori ukazuju i na prijašnje moguće zlouporabe nesmetanog prelaska državne granice između BiH i RH, te dokumentiraju isto 19-minutnim video materijalom iz 2014. godine, a koji donosimo u prilogu teksta. Dakle, umjesto međunarodne pravne pomoći u slučaju Milenka Bašića i ortaka, moglo bi se zaključiti kako je u svemu tome vidljiv kontinuitet u suspektom postupanju institucija BiH, a i šire.

NOVOGODIŠNJI PRAZNICI PRED NOSOM ŠEFICE USKOKA I MINISTRA POLICIJE

Nadalje, a prema neslužbenim izvorima iz BiH, Milenko Bašić je prije predaje u zatvor u Remetincu tijekom novogodišnjih blagdana, i to gotovo punih mjesec dana, boravio u Zagrebu pred nosom šefice USKOK-a Vanje Marušić i hrvatske policije. Što o tome misle Glavna državna odvjetnica RH Zlata Hrvoj Šipek, ujedno i šefica Vanje Marušić te ministar hrvatske policije Davor Božinović, tek treba vidjeti. Presuda kojom je dopušteno izručenje u Bašićevu slučaju Sud BiH donio je još u studenome 2020., a u Stipićevu u prosincu 2020. godine. Dakle, predajom u zagrebački zatvor Milenko Bašić je dva puta ilegalno prelazio granicu Republike Hrvatske mimo znanja policije RH i interpolove tjeralice i to u trenucima pandemije korone, kršeći pritom sve epidemiološke mjere, uključujući i samoizolaciju. Dalo bi se zaključiti kako prvo Bašić, a zatim ponovo Bašić i Stipić zajedno, neometano prelazili međunarodnu granicu BiH i Hrvatske unatoč svim kamerama i senzorima kojima raspolaže policija RH, barem kada su u pitanju migranti. Zli jezici u hrvatskom pravosuđu navode kako je posljednja akcija USKOK-a na Trgovačkom sudu u Zagrebu, stara gotovo 12 godina u praćenju lopovluka na hrvatskim sudovima, zapravo skretanje pozornosti javnosti sa slučaja vjetroparka Krš-Pađene.

TKO JE FANTOM IZ POSUŠJA?

Da podsjetimo, Milenku Bašiću su pravosudne vlasti BiH u lipnju 2020. godine izrekle mjeru obveznog javljanja u policiju svakog tjedna, tako da ostaje nepoznanica tko se u njegovo ime i s čijim dokumentima javljao policiji u Posušju. Prema izvorima iz BiH, sumnje na izigravanje mjera nadzora koje je sud BiH izrekao prema Milenku Bašiću zbog sasvim izvjesnog izručenja Republici Hrvatskoj, također padaju na Zorana Galića, šefa DSG-a, Državne granične službe BiH.

U ISTRAGU UMOĆENA I GABRIJELA ŽALAC

Pravosudnim rječnikom, dobrovoljnom predajom hrvatskim pravosudnim vlastima dvojac Bašić-Stipić želi anulirati negativan kontekst izdane potjernice i ponoviti već izrečenu mantru kako su upravo oni kao investitori predmet ucjene korumpiranih pojedinaca iz Republike Hrvatske te na na taj način žele izvuči benefite za daljnji tijek istrage i budući kazneno-sudski postupak u RH. U nizu osumnjičenih istraga u slučaju “Vjetroelektrane” u svom posljednjem proširenju, među ostalima, došla je i do bivše ministrice Gabrijele Žalac koja je navodno poticala prvoosumnjičenu Josipu Rimac na sređivanje državnog ispita članu njene obitelji.

BAŠIĆ NA DNEVNOM REDU GLAVNE TUŽITELJICE EU?

Bilo kako bilo, stiče se dojam kako je Milenko Bašić postao problematičan predmet graničnih pitanja RH kao članice EU, posebno u trenucima kada Republika Hrvatska na čijem je čelu premijer Andrej Plenković treba ući u jedinstveni prostor Schengena. Obzirom na iznjeto, nije neočekivano da u službeni posjet Hrvatskoj stiže Glavna tužiteljica EU, Laura Codruţa Kövesi. Mogući razlozi dolaska Laure Codruţa Kövesi u Zagreb, osim protokolarnih formalnosti nakon izbora 22 nova europska tužitelja i tužiteljice koji su imenovani tijekom srpnja 2020. godine, su i ozbiljni problemi Hrvatske s galopirajućom korupcijom te zloporaba fondova EU kojima se narušavaju financijski interesi Unije. Naime, ta kaznena djela nerijetko se nedovoljno istražuju i progone uslijed pomanjkanja policijskih i pravosudnih resursa ili zbog toga što države članice ne pridaju dovoljnu važnost zaštiti financijskih sredstava EU-a. Isto tako, prekogranične slučajeve teško je istraživati, a na ruku im idu i nedostaci u međunarodnoj pravosudnoj suradnji. Mogli bismo zaključiti da do tada na medijima i na organizacijama civilnog društva RH ostaje da nesmetano nastave obavljati svoju društvenu ulogu u interesu općeg dobra.

 

Ova web-stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se s time možete slagati, ali možete odbiti ako želite. Slažem se Opširnije...

Left Menu Icon