JADRANSKA VEGETACIJA POD OKUPACIJOM POTKORNJAKA
Tekst: B.D.
Foto: www.hina.hr
Alarmantne vijesti o sušenju stabala zbog napada mediteranskog potkornjaka stižu s područja Splita, Šibenika, Korčule i Pelješca, pa se stručnjaci zalažu da se cijeli problem digne na nacionalnu razinu. Na Marjanu se osušilo čak 13 posto šume, ili osam tisuća stabala. Potkornjak je oduvijek obitavao u šumama južne Hrvatske, no nikad s velikom štetom jer mu je, tvrde stručnjaci, bilo prehladno, a klimatske promjene pogodovale su njegovom razmnožavanju. Također, tvrde i kako starost šume nije razlog naglog razmnožavanja, nastradala su stabla stara oko 70 godina što su zapravo ‘mlade godine’ za bor koji živi oko 120 godina, već što u našim šumama potkornjak nema prirodnog neprijatelja, barem ne dovoljno da im smanji populaciju.
Potkornjak je trenutno u fazi hibernacije, ali krajem veljače i početkom ožujka počinje izlaziti vani. Dotad se planiraju ukloniti sva osušena, crvena stabla koje je potkornjak već napustio i preselio na zdrava, a sva ona sa simptomima će se piliti, pokrivati insekticidnim mrežama, a za potkornjake postoje i feromonske klopke.
Javna ustanova Park šuma Marjan je prva koja je uspjela dokazati da je uzrok sušenja mediteranski potkornjak,ali ista takva sušenja imaju na Korčuli i na Pelješcu. Kada bi se dokazalo da je i tamo problem potkornjak, onda bi se to trebalo dignuti na nacionalni nivo, južna Hrvatska je nastradala od mediteranskog potkornjaka.
