DUGOOTOČKI DANI LJEKOVITOG BILJA
Tekst: R. F.
Foto: V. Subotičanec/A. Hamar/TZ Sali
Od 18. do 25. svibnja 2019. godine održani su “Dugootočki dani ljekovitog bilja”. Bila je to idealna prilika da znatiželjnici i ljubitelji prirode temeljitije upoznaju Dugi otok i da dožive čari netaknute prirode kojom se taj vanjski otok zadarskog arhipelaga povezan s ostatkom svijeta samo Jadrolinijim trajektima i katamaranima toliko ponosi. Kreativno osmišljen sedmodnevni program od strane otočkih hotelsko-turističkih entuzijasta pretočen kroz aktivnost Turističke zajednice Dugog otoka sadržavao je ponešto za svakoga, bilo da se zanima za ljekovito bilje, gastro doživljaj, kulturnu baštinu ili samo šetnju prirodom na opojnom mediteranskom zraku.
KRETA JADRANA
Dugi otok i njegovi stanovnici ponose se svojom jedinstvenošću, savršenom čistoćom mora i zraka budući otočani njeguju i cijene nedirnutu prirodu, a posjetitelji ostaju bez daha pred očaravajućim prizorima skrivenim u pitoresknim mjestima i na skrovitim plažama, te pred veličanstvenim klifovima i bujnom vegetacijom. Posebno u mjesecu svibnju kada se otokom prelijevaju najrazličitije boje na tragu Cezannovih ili Van Goghovih pastela, te širi miris vegetacije za koje globetrotteri ističu da su ih osjetili samo još u prostranstvima Provanse ili Toskane. U geografskom smislu na prostoru cijelog mediterana Dugi otok mogli bismo slobodno nazvati Kretom Jadrana, Možda ne u doslovnom smislu budući nije tako fizički divlji i visok s isprepletenim planinskim lancima poput Krete u Grčkoj, ali po svojoj konfiguraciji i položaju neodoljivo podsjeća na otočku kraljicu koja dominira središtem Mediterana.
Dugi otok pripada zadarskoj otočnoj skupini sjevernodalmatinskih otoka. Dug je 44,5 km, širok do 4,6 km, a nastanuje ga trenutno oko 1200 stanovnika na ukupnoj površini od 113,3 km2. Za razliku od trenutne porazne politicko-demografske situacije u Hrvatskoj, Dugi otok je dobar dio svoje povijesti bilježio i vec iskusio velikim iseljavanjem stanovništva, posebno u zemlje poput Kanade, Ekvadora i SAD.
Otok se pruža u smjeru sjeverozapad – jugoistok, u nizu u kojem je sjevernije otok Molat, a južnije otoci Žut i Kornat. Dugi otok čini vanjski niz otoka zadarskog arhipelaga zajedno s otocima Molatom, Istom, Škardom i Premudom. Na otoku se nalazi jedanaest naselja, od čega su Sali, Zaglav, Žman, Luka, Savar, Brbinj, Dragove i Božava smješteni na sjevernoistočnoj strani, dok se Soline, Verunić i Veli Rat nalaze na sjeverozapadnoj obali otoka, u duboko uvučenim zaljevima Solišćica i Velarska vala. Zapadna obala je vrlo strma, dok su ostale obale položite s nizom uvala, među kojima se pješčanim žalima ističu Solišćica, Pantera i Telašćica.
POVIJEST I ZNAMENITOSTI
Na Dugom otoku nalazimo brojne povijesne tragove među kojima se posebno ističe obrada kamena kojim je dobrim dijelom izgrađen i popločan Zadar, jedan od sedam najstarijih gradova u svijetu. Nadalje, dosadašnja istraživanja na nekim lokalitetima u pećinama Dugog otoka utvrdila su kulturni sloj star 20 tisuća godina, a među inim nalazima i očuvani ljudski kostur, jedini takav nalaz na čitavom prostoru Jadrana. Inače, unutrašnjost Dugog otoka ispunjena je ilirskim utvrdama s kamenim grobnim humcima, a na prevlaci Mala proversa bila je prostrana rimska Villa rustica, dijelom istražena i konzervirana. Iz starohrvatskog razdoblja ostale su sačuvane crkvice, suhozidne manje kuće i grobovi. Dugi otok spominje se sredinom X. stoljeća pod imenom Pizuh, sačuvan u nazivu položaja Čuh uz zaljev Telašćicu, dok se u X.-XI. stoljeću otok u povijesnim ispravama naziva Insula Tilagus. Naziv Veli otok zabilježen je prvi put glagoljicom 1460. godine.
Od znamenitosti posebno bismo naglasili mnogo prirodnih ljepota i istaknuli Park prirode Telašćica na južnom dijelu otoka, uvalu Solinšćica i Sakarun. Na otoku se nalazi nekoliko manjih jezera a posebno ga atraktivnim čini neposredna blizina Nacionalnog parka Kornati. Među znamenitosti Dugog otoka svakako spada i svjetionik Veli rat kod Velog Rata, zatim crkvica Sv. Pelegrina u Savru, te spilja Strašna peć koja se nalazi također nedaleko mjesta Savar. Od znamenitosti iz novijeg razdoblja posebnost čine vojni prokopi za ratne brodove koji predstavljaju ostavštinu bivše države ali i zanimljiv doseg vojno-civilnog građevinarstva.
VEGETACIJA I LJEKOVITO BILJE
Prema literaturnim podacima i rezultatima terenskih istraživanja na Dugom otoku je zabilježeno preko 500 vrsta biljne vegetacije, od čega preko 200 samoniklih vrsta pripada ljekovitom bilju. Flora mediteranskog podneblja rasprostranjena je gotovo duž cijelog otoka, a botaničari su zabilježili i nekoliko endema. Novija botanička istraživanja navode 30-tak ugroženih i oko 70-tak zaštićena biljnih vrsta. Moderna turistička valorizacija Dugog otoka koja nema financijske zasade u relativno kratkoj ljetnoj sezoni u samo tri hotela na otoku u mjestima Božava, Luka i Sali te u privatnom smještaju nekataliziranog tipa, okrenula se ekološkim, sportskim i gastronomskim tržišnim nišama i modelima koji sve više prevladavaju u odabiru destinacije za aktivni odmor daleko od svakodnevne buke onečišćenih EU metropola. Na tom tragu, ali i da se nauči nešto o bogatstvu biljnoga svijeta, učinio nam se zanimljivim program “Dugootočki dani ljekovitog bilja”, koji je svojim konceptom povratka prirodi i autohtonoj vegetaciji pobudio posljednjih godina zanimanje šire javnosti različite životne dobi, a u komercijalnom smislu ima zadatak u produljenju sezone jednako kao i oblik sve popularnijeg cikloturizma.
Kako smo se sami uvjerili, vegetacija je na Dugom otoku u proljeće izuzetno bujna. Većinom samoniklo otočno bilje redovito se koristi u tradicionalnoj dugootočkoj kuhinji, osim lovora i ružmarina, koji imaju zasade uz svaku obiteljsku kuću pa su se već udomaćili kao kućne biljke za razliku od šparoga, maginje ili žutenice.
Ljekovito mediteransko bilje poput smilja, komorača, vlasulje, kadulje, motara, gospine trave, pasjeg trna, samoniklog rogača, opuncije, mažurana i drugih stotinjak vrsta tek su dio velikog popisa koji se tisućljećima koristi u zdravstvene svrhe, a neki imaju i medicinsko-znanstvenu podlogu svoga učinka. Posebni prilog zaslužuje majka vegetacije mediterana – maslina, kao i med, jedan o produkata iz našeg otočkog podneblja, ali to je za poseban napis nekom drugom prilikom.
Da zaključimo, bogatstvo mediteranskog ljekovitog bilja neiscrpna je tema i veliki potencijal za brojne posjetitelje koji dolaze na Dugi otok a u čemu će ih gostoljubivi i vrijedni domaćini nesebično educirati i provesti tajnim otočkim stazama u potrazi za ljekovitim biljnim eliksirima.
