POREZNI SKANDAL U HRVATSKOJ
Tekst: prof. I. Lovrinović
Foto: Pixsell
Kako mali iznajmljivači plaćaju više poreza državi nego 10 najvećih trgovačkih lanaca
Stalno slušamo od Vlade priče o tome kako su domaći „mali iznajmljivači“ povlašteni rentijeri koje država hitno mora jače stisnuti. No, kada pogledate službenu poreznu statistiku i usporedite davanja malog domaćeg čovjeka s golemim (posebno stranim trgovačkim lancima) koji u Hrvatskoj ostvaruju milijarde eura prometa, maske padaju i šok je veliki.
Kada pročitate čitav tekst biti će još jasnije zašto je milijun ljudi otišlo van RH, zašto se rađa sve manje djece, zašto smo sve siromašniji i zašto je u ovoj zemlji poduzetništvo avantura. Vlada iza šarenih balona kojima maše kroz medija, u pozadini, vodi pravi ekonomski rat protiv naroda.
Evo brutalnih i konkretnih brojki koje razotkrivaju kako sustav guli lokalno stanovništvo, a miluje strane korporacije:
1. Strani trgovački lanci: milijarde prometa, a porez na dobit – u mrvicama
Svakodnevno svjedočimo astronomskim cijenama hrane i golemim redovima na blagajnama. Top 10 trgovačkih lanaca u Hrvatskoj godišnje okrene preko 8,35 milijardi eura prihoda.
No, na kraju godine, mnogi od njih prikazuju smiješno male profite ili čak gubitke. Primjerice, Spar i Kaufland godinama prikazuju gubitke ili minimalnu dobit pa državi na ime poreza na dobit ne uplate gotovo ništa. Lidl desetak godina nije također plaćao ništa.
Kako? Jednostavno: kroz plaćanje usluga unutar njihovih grupa, skupe naknade za „korištenje brenda“ i savjetovanja koja plaćaju svojim stranim maticama, oni legalno napuhuju rashode i sele milijunski profit van Hrvatske prije oporezivanja. Posebno treba naglasiti da svi strani lanci koji reinvestiraju dobit gradeći nove centre diljem zemlje sve investirano odbijaju od dobiti pa najčešće bilježe gubitke i ne plaćaju porez na dobit. Jasnije rećeno, sve takve nove centre u stvari plaćamo mi porezni obveznici, a oni su oslobođeni. Ludilo da ne može biti veće. Iskrenije; izdaja nacionalnih interesa.
2. Mali iznajmljivači: fiksna i sigurna meta Porezne uprave
Za razliku od multinacionalnih korporacija, baka koja iznajmljuje dvije sobe na djedovini nema vojsku poreznih savjetnika ni podružnice u poreznim oazama. Država njezina davanja naplaćuje nemilosrdno i fiksno Porezna uprava RH kroz slijedeća davanja:
a) Paušalni porez: Ovisno o zoni, gradovi naplaćuju od 150 do čak 300 eura po krevetu godišnje – Jutarnji list. Imate apartman s 4 kreveta u prvoj zoni? To je 1.200 eura čistog poreza.
b) Turistička pristojba i članarina: Dodatnih 50 do 55 eura za pristojbu plus 5,97 eura za članarinu po svakom krevetu
c) PDV na inozemne provizije: kada strane agencije uzmu svoju proviziju, mali iznajmljivač mora državi platiti još i 25% PDV-a.
d) Porez na nekretnine: Od ove godine plaća se dodatnih 0,60 do 8,00 eura po kvadratu za apartmane.
3. Efektivni porezni šok: Tko plaća više poreza državi?
Kada se podvuče crta, obitelj s jednim prosječnim apartmanom od 50 kvadrata i 4 kreveta državi i općini fiksno ostavi između 1.500 i 2.000 eura godišnje – radili oni ili ne, napunili sezonu ili imali prazne krevete.
Porezni teret na njihovu realnu neto zaradu (kada odbiju troškove pranja, režija i čišćenja) često iznosi preko 15% do 20%. S druge strane, efektivna stopa poreza na dobit velikih stranih lanaca, zbog poreznih oaza i manipulacije računovodstvom, u praksi često pada na ispod 1% do 2% njihova ukupnog ostvarenog prometa u Hrvatskoj.
Konačni ishod
U jeku poreznih reformi u ovoj 2026. godini, država agresivno udara na obiteljski smještaj pod krinkom „uvođenja reda u prostor“. Istovremeno, nitko ne postavlja pitanje kako to da korporacije koje drže monopol nad našim novčanicima i prehranom uplaćuju tek mrvice u proračun. Sustav ponovno favorizira prekogranični odljev kapitala, dok domaći čovjek na vlastitoj djedovini snosi najveći teret financiranja države.
Evo na kraju preciznije brojke
Usporedba poreznih davanja 10 najvećih trgovačkih lanaca s davanjima malih obiteljskih iznajmljivača u Hrvatskoj otkriva nevjerojatne brojke. Top 10 najvećih trgovačkih lanaca koji su 2025. godine ostvarili ukupno 8,3 milijarde eura prihoda, platili su mizernih 50-tak milijuna eura poreza na dobit.
S druge strane, mali iznajmljivači, kojih u Hrvatskoj ima oko 100.000, kroz sve oblike poreza, pristojbi i članarina u proračun i turističke zajednice, uplatili su između 100 i 120 milijuna eura.
Postojeća vlast sistematski uništava domaće gospodarstvo, a posebno male poduzetnike, obrtnike i male iznajmljivače. To je neprijateljska politika prema Hrvatskoj.
