ZAŠTO SU HRVATI U SLOVENIJI NEPRIZNATA MANJINA?

Tekst: Panopticum

Foto: HKU Novo Mesto

Danas, prema procjenama, u Sloveniji živi oko 55.000 Hrvata. Ta procjena se temelji na podacima iz 2002. godine. Naime, prema popisu iz 2002. godine, u Sloveniji se 35.642 slovenskih državljana izjasnilo Hrvatima, a za 54.079 stanovnika je hrvatski bio materinski jezik. Nažalost, popis stanovništva u Sloveniji iz 2011. godine nije uključivao prikupljanje podataka o nacionalnosti i materinskom jeziku stanovnika.

Međutim, članice EU moraju provesti popis stanovništva 2021. godine, kako nalaže uredba Europske komisije iz 2017. Ove godine će to biti 19. popis stanovništva u Sloveniji i četvrti popis stanovništva koji će se provesti na temelju podataka iz različitih baza podataka. Prikupljanje podataka o nacionalnosti i vjeroispovijesti nije jedna od obveznih tema koje bi se popisom trebale obuhvatati prema europskoj uredbi. Prikupljeni podaci u Sloveniji na posljednjem popisu 2002. godine bili su dobrovoljnog sadržaja, pa ljudi nisu trebali odgovarati na ta pitanja ako nisu željeli. Na primjer, u popisu stanovništva 2002. odgovori na pitanje o etničkoj pripadnosti nisu prikupljeni za svakog jedanaestog stanovnika, odnosno 9 posto anketiranih, a bilo je još manje odgovora na pitanje o vjeri, s ukupnom stopom neodgovorenih od 22,8 posto. Dakle, svaki četvrti stanovnik Slovenije nije dao podatke o religiji. S obzirom na opadanje spremnosti ljudi da sudjeluju u istraživanjima, očekuje se da će stopa uskraćivanja odgovora biti znatno veća ako se podaci budu ponovno prikupljali na dobrovoljnoj bazi.

600 STUDENATA IZ HRVATSKE

Hrvatska i Slovenija su susjedne države koje dijele dugogodišnju zajedničku povijest u različitim državnim tvorbama. Kopnena granica između današnjih država je duga 667,8 km te se život ljudi uz granicu ispreplitao u svim segmentima društvenih aktivnosti. Hrvati su u pojedinim graničnim područjima Slovenije autohtona manjina, a značajan broj Hrvata se doseljavao i još uvijek se doseljava zbog obrazovnih i ekonomskih potreba, što se u vrijeme bivše države smatralo unutrašnjim migracijama. Za razliku od Hrvatske, Slovenija je i u bivšoj državi razvijala uravnoteženi regionalni razvoj, računajući i na dnevnu migraciju iz hrvatskih područja što se događa i u današnje vrijeme.

Dio Hrvata u Sloveniji stoljećima živi na području Bele krajine, slovenskog dijela Istre te na području Pomurja i oko rijeke Sutle, a danas značajan broj Hrvata živi u većim gradskim središtima poput Ljubljane, Maribora, Velenja, Novog Mesta, Kopra i Celja. Na sveučilištima u Sloveniji studira oko 600 studenata iz Hrvatske ali se slabo uključuju u aktivnosti hrvatske zajednice. Uostalom, osim pravnog statusa, za svaku nacionalnu manjinu je važno kako ih prihvaća većinski narod. U tom nastojanju povezivanja ljudi puno su pridonijeli projekti EU Interreg SI-HR s obje strane granice.

NISU PRIZNATI KAO NACIONALNA MANJINA

Budući da ove godine slijedi popis stanovništva, izvori bliski vladi Republike Slovenije navode kako se podaci o nacionalnosti i vjeri neće sakupljati ni popisom stanovništva 2021.godine iako su etničke zajednice u Sloveniji dale inicijativu da se to promijeni.

Nažalost, niti u Ustavu i zakonskim rješenjima Hrvati u Sloveniji nisu priznati kao nacionalna manjina. Naime, u Sloveniji su i za vrijeme bivše države Mađari i Talijani bili priznati kao autohtone manjine te je područje gdje žive bilo, a i sada je, dvojezično. Ta prava su prenesena u samostalnu Sloveniju. Zakonom iz 2007. priznat je i riješen status Roma u Sloveniji. Međutim, pitanje hrvatske manjine u Sloveniji je bilo vezano uz priznavanje ostalih etničkih zajednica u Sloveniji – Albanaca, Bošnjaka, Crnogoraca, Makedonaca i Srba koji čine oko 12 posto stanovništva. Bilo je nekoliko zajedničkih pokušaja u slovenskom parlamentu da se ustavno, ili zakonski u paketu, riješi pitanje statusa nepriznatih manjina, no političke volje nije bilo.

NEMAJU POLITIČKU STRANKU

Od ulaska Hrvatske u EU, Savez hrvatskih društava u Sloveniji samostalno se bori za status Hrvata u Sloveniji uz argumente da su Hrvatska i Slovenija kao susjedne države članice EU te da su Hrvati autohtona manjina. Međutim, Hrvati u Sloveniji nemaju registriranu političku stranku. Iako se velika hrvatska zajednica na plebiscitu odlučila za samostalnu Sloveniju, i od tada je prošlo 30 godina, do sada nijedna politička opcija nije podržala zahtjev za priznavanje hrvatske manjine.

Prema dostupnim podacima, hrvatske udruge i društva u Sloveniji financiraju se donacijama i članarinom te posljednjih nekoliko godina putem Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, zatim iz lokalnih zajednica kao kulturna društva. Financijska sredstva su dovoljna tek za skromni godišnji program tradicijske kulture te godišnje priredbe u sklopu obilježavanja nacionalnih praznika. Primjerice, Hrvatski dom u glavnom gradu Slovenije održava HKD Međimurje iz Ljubljane.