ZAGREB I OBILJEŽAVANJE SVJETSKOG DANA STANOVNIŠTVA

Tekst: D. Fofić/Panopticum

Foto: Samoborinfo

Dok novi gradonačelnik Zagreba samouvjereno korača u povorci ponosa i istovremeno šuta potezom pera novopridošle rodilje kao prilog demografskoj obnovi Hrvatske, Zagreb slavi jedan zanimljivi jubilej i to na globalnoj razini.

Naime, 11. srpnja 1987. godine obilježeno je rođenje petmilijarditog stanovnika Zemlje i to upravo u Zagrebu, koji je u tom trenutku bio u središtu pozornosti svjetske javnosti s obzirom da su se odvijale XIV. Svjetske sveučilišne igre – UNIVERZIJADA ’87. Rodilište u Petrovoj u kojem se na taj dan u 8:35 rodio Matej Gašpar posjetio je i Javier Pérez de Cuéllar, generalni tajnik UN-a. Dvanaest godina kasnije, 1999. godine,  u Sarajevu je proglašen i šestmilijarditi stanovnik Zemlje Adnan Nević. Danas, odnosno 2021. godine se stanovništvo Zemlje približava brojci od 8 milijardi stanovnika.

Da podsjetimo, Upravno vijeće Programa Ujedinjenih nacija za razvoj je 1989. godine donijelo odluku kojom se 11. srpnja počeo obilježavati kao Svjetski dan stanovništva, a u  prosincu 1990. godine Generalna skupština UN donijela je rezoluciju kojom se 11. srpnja obilježava kao Svjetski dan stanovništva.

SESVETE PETI GRAD PO VELIČINI U RH

Kao mali demografski prikaz donosimo primjer povijesnog stanja populacije u Sesvetama. Još prije četiri godine su Sesvete s 89.700 žitelja postale peti grad po brojnosti stanovništva u Hrvatskoj a koliko stanovnika imaju sada saznat ćemo uskoro: ove godine provest će se popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj. Popis se provodi prema stanju na dan 31. kolovoza 2021. u 24 sata, što se smatra referentnim trenutkom popisa.

Prije 420 godina, prema popisu dike –  kraljevskog poreza ili registra svih posjednika i broja njihovih fumusa (dimova), 1601. godine Sesvete imaju 107 kuća. No, broj stanovnika sljedećih se godina smanjuje, pa je 1786. zabilježeno samo 15 kuća. Broj kuća jednak je i 1866. kada u njima živi ukupno 169 ljudi.

ZÁGRÁB VÁRMEGYE

Pred početak Prvog svjetskog rata područje današnje gradske četvrti Sesvete (u daljnjem tekstu: Sesvetsko prigorje) administrativno je pripadalo Zagrebačkoj županiji (Zágráb Vármegye). Zakon o ustroju županija iz 1886. godine dijelio je županije na kotare. Zagrebačkoj županiji pripadali su kotari Zagreb, Sveti Ivan Zelina, Karlovac, Jastrebarsko, Pisarovina, Sisak, Velika Gorica, Samobor, Dugo Selo, Stubica, Topusko, Glina, Petrinja, Kostajnica i Dvor. Kraljevske kotarske oblasti u Zagrebu i Sv. Ivanu Zelini teritorijalno su obuhvaćale prostor Sesvetsko prigorje.

U sastavu kotarskih oblasti u Zagrebu i Sv. Ivanu Zelini nalazile su se upravne općine Sesvete, Kašina i Moravče – Belovar. Prije izbijanja Prvog svjetskog rata ove općine zajedno su imale 25.680 stanovnika.

OSAM POREZNIH OPĆINA

Prema Popisu žiteljstva od 31. prosinca 1910. u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb 1914.: Općina Sesvete imala je 1910. godine 9.236 stanovnika na površini od 92.93 km2. Bila je sastavljena od pet poreznih općina: Čučerje, Granešina, Resnik, Sesvete i Sesvetski Kraljevec. Općina Kašina imala je 1910. godine 9.433 stanovnika na površini od 84.03 km2. Bila je sastavljena od osam poreznih općina: Blaguša, Đurđekovec, Goranec, Kašina, Planina, Šašinovec, Vugrovec i Vurnovec. Općina Moravče – Belovar imala je 1910. godine 7.011 stanovnika na površini od 60.93 km2. Bila je sastavljena od četiri porezne općine: Adamovec, Blaškovec, Glavnica i Laktec.

Stanovništvo Sesvetskog prigorja uglavnom se bavilo zemljoradnjom, stočarstvom i uzgojem vinove loze, dok se obrtništvo razvijalo prema potrebama pojedinih gospodarskih grana. Željeznička pruga Zagreb – Dugo Selo (u sklopu dionice Zákány-Koprivnica-Zagreb) izgrađena je 1870. godine i odigrala je važnu ulogu u razvoju industrije koja je ubrzala formiranje Sesveta kao lokalnog centra.