ŠTO JE HRVATSKA BEZ TURIZMA?
Tekst: dr. sc. D. Kovač/Panopticum
Foto: HRT/EU GDR
U nastavku donosimo kratki osvrt dr. sc. Dejana Kovača o svim zabludama hrvatskog turizma koje se danonoćno plasiraju domaćoj javnosti putem dobro podmazane političko-medijske mašinerije. Osim toga, demografski pokazatelji samo na primjeru otoka Krka, drugog po veličini na Jadranu, ukazuju da su nekadašnji turisti zamijenili mjesta u hotelima i kampovima u vlasničkoj strukturi kuća i apartmana na otoku te trenutno u vlasništvu broje više od 20 tisuća stambenih jedinica. Dakle, od turista su vlasništvom nad nekretninama postali vrlo aktivni iznajmljivači.
Narušeni odnosi
Po tim pokazateljima strani državljani su pretekli u broju građevinskih objekata domicilno stanovništvo koji na otoku borave tokom cijele godine. Prodajom svoje djedovine strancima, posebno državljanima Republike Slovenije, trajno su narušeni demografsko-gospodarski odnosi u mikro sredinama poput spomenutog primjera s otokom Krkom ali i drugih naših otoka ili priobalnih prostora. Zbog sveopće neimaštine hrvatskih građana, ulaskom Republike Hrvatske u Schengen taj uočeni negativni omjer će se samo još povećavati, nikako smanjivati.
“Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je manja od Slovenije i Srbije. Dakle, od Slovenije koja je duplo manja od nas i Srbije koja ima skoro dvaput manji BDP per capita.
Kada se mjeri ekonomska proizvodnja diljem svijeta, većina onoga što svijet proizvede spada u jednu od tri kategorije, i to: poljoprivreda, industrija (koja uključuje proizvodnju) i usluge. Industrija, koja se definira kao rudarstvo, proizvodnja, građevinarstvo, električna energija, voda i plin, drugi je najveći doprinos svjetskom BDP-u.”
Pola milijuna Hrvata doprinosi razvoju Njemačke
“Zemlje zapadne Europe imaju mnogo veću industrijsku proizvodnju od zemalja istočne Europe. U većini europskih zemalja manje od trećine stanovništva svake zemlje zaposleno je u industriji, s izuzetkom Češke i Slovačke Republike. Podaci s priložene karte su samo jedna točka u vremenu dok je broj zaposlenih i doprinos BDP-u je više manje stabilan.
Primjerice, Njemačka je 20 puta veća po populaciji od nas, a po industrijskom outputu skoro 100 puta. Znači da je jedinica industrijskog outputa u prosjeku 4-5 puta produktivnija i stvara veću dodanu vrijednost. Kada je pokretač ekonomije auto-industrija i druge high-tech industrije onda u dugom roku privlačite adekvatni ljudski kapital.
Po zadnjim podacima trenutno je u Njemačkoj blizu 500 tisuća hrvatskih građana. Pazite, pola milijuna ili 3 grada Splita ili populacija od 5 gradova veličine Osijeka. Sada zamislite oportunitetni trošak naše ekonomije da je tih 500.000 građana doprinosilo našoj ekonomiji samo zadnjih 10 godina?”
Koja ekonomska vrijednost je izgubljena?
“Ali puno bitnije pitanje – i da su ostali, gdje bi tih pola milijuna naših radnika radilo u Hrvatskoj? Samo turizam i građevina imaju deficit od oko 50.000 radnika tj. poslovi sa vrlo malom stvorenom dodanom vrijednosti. I to je upravo taj začarani krug. Kada imate dominatno industrije koje ne zahtijevaju visoko obrazovanje, ne možeš stvarati veću dodanu vrijednost, a samim time ni dodatna radna mjesta.
Hrvatski građani doprinose negdje drugdje jer 30 godina uništavamo industriju iz bivše države, a ne stvaramo nove. Jednostavno nije bilo radnih mjesta za sve.
Konvergiramo državi staraca, najnižih plaća i neobrazovanih, dok za to vrijeme vlada lupa medijske kampanje kao da smo high-tech meka koja sprema let na Mars.”
“Budemo mi izgradili “svemirske letjelice”… S kupljenim diplomama s privatnih fakulteta i zapošljavanjem preko veze.”, zaključuje na svojoj službenoj stranici u kratkom osvrtu na društvenim mrežama dr. sc. Dejan Kovač.
