PRIRODNE KATASTROFE – VAŽNOST MONITORINGA

Tekst: dr. sc. Tihomir Marjanac
Foto: UNDRR

U povodu Međunarodnog dana zaštite od (prirodnih) katastrofa (International
Day for Disaster Risk Reduction, IDDRR) koji se obilježava 13. listopada, i učestalih
medijskih vijesti o velikim odronima i bujičnim poplavama koje pogađaju planinska
područja diljem svijeta, presudno je naglasiti važnost monitoringa nestabilnih padina,
litica, klizišta… Monitoring ima za cilj pružiti presudne informacije koje mogu i moraju
biti temelj pravovremenog ranog upozorenja koje bi smanjilo mogući broj žrtava u
slučaju neizbježne prirodne katastrofe.

Monitoring je opsežan zadatak koji se razlikuje od jednog do drugog ugroženog
mjesta, na primjer od nekog vulkana, tsunamija ili klizišta. Monitoring može, i treba, biti trajna,kontinuirana obveza znanstvene zajednice ali i regionalne uprave i državne vlasti. Na žalost, često svjedočimo razornim prirodnim procesima koji izazivaju goleme materijalne štete i nažalost brojne ljudske žrtve, a koji su bili predvidljivi i na koje je često ukazivalo lokalno stanovništvo.

Izostanak monitoringa je recept za katastrofu! Ali uspješan monitoring spašava
živote! Dobar primjer je uspješna evakuacija sela Blatten u Švicarskim Alpama u svibnju
2025. godine kojom su na vrijeme iz ugroženog područja sklonjeni na sigurno svi stanovnici i njihove domaće životinje. Naselje je nažalost potpuno zatrpala kameno-blatna lavina, baš kao i grad Yungay u Peruu u kojem je 1970. godine poginulo cjelokupno stanovništvo unatoč pravovremenim upozorenjima (koja su bila ignorirana, dapače – zataškana).

Monitoring moraju provoditi kvalificirani istraživači, geolozi i geotehničari
primjenom svih raspoloživih metoda; geodetskim praćenjem promjena u reljefu,
mjerenjem kretanja stijenskih blokova u realnom vremenu, praćenjem mikropotresa, i
nadzorom kemijskog sastava plinova otopljenih u podzemnim vodama. Monitoring je kompleksan zadatak kojim se moraju baviti specijalizirane ustanove, kao što je državna
geološka služba, ali i regionalni zavodi za zaštitu okoliša.

Prirodne procese, geološke hazarde nije moguće spriječiti, ali se mogu spriječiti
ljudske žrtve i smanjiti opseg materijalnih gubitaka, za što je potrebno uvažavati
preporuke struke i provesti adekvatno prostorno planiranje. U primjerima prirodnih
katastrofa koje su uništile mnoge ugrožene zajednice izostao je odgovoran odnos prema elementarnoj sigurnosti stanovništva i infrastrukture. Pravilo je, na žalost, da siromaštvo rađa siromaštvo, pa su siromašnije zajednice ranjivije od bogatijih koje se nalaze u istom okolišu.

O prirodnim katastrofama snimljeno je mnogo akcijskih filmova. Pitam se samo
kakav je bio njihov učinak, osim da zabave gledatelje? Ipak, izdvojio bih Norveški film
“Val” (u originalu “Bølgen”) iz 2015. godine koji vjerno pokazuje metode monitoringa i njegov značaj (film možete pogledati na sljedećem linku: Bølgen (The Wave) 2015 – YouTube .

Taj bi film trebalo gledati ne samo kao dramu, već i kao ilustraciju monitoringa stijenskih nestabilnosti u planinskom području, što treba napraviti, i čemu vodi ignoriranje prirodnih procesa.

Tema ovogodišnjeg Međunarodnog Dana zaštite od katastrofa je “Otpornost
počinje u domu”, a sve informacije o njegovom ovogodišnjem obilježavanju možete naći na službenim stranicama https://iddrr.undrr.org. Slika pokazuje službeni poster, s porukom da nitko ne bi trebao birati između priuštivog i sigurnog doma.