OTVORENA PITANJA ZA NOVU SRBIJANSKU VLAST I TZV. STUDENTSKU LISTU – HRVATSKA JOŠ TRAGA ZA 1725 NESTALIH

Tekst: B. M.
Foto: MGŽDRV
Prema podacima Ministarstva hrvatskih branitelja RH traga za još 1725 nestalih i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa. Među njima je 320 osoba čiji se nestanak i stradavanje vežu uz grad Vukovar, što predstavlja najveću skupinu neriješenih slučajeva povezanu s jednim gradom i ostaje posebno težište rada nadležnih tijela Republike Hrvatske.
Najveće probleme u potrazi za nestalim osobama predstavlja nedostatak vjerodostojnih podataka o prikrivenim lokacijama grobnica, a protek vremena istodobno sužava mogućnosti prikupljanja novih saznanja i povećava zahtjevnost provjere postojećih.
Dodatnu prepreku predstavljaju i dezinformacije, osobito kada se neprovjereni navodi ponavljanjem prikazuju kao utvrđene činjenice. Ipak, unatoč sve nepovoljnijim uvjetima traganja, otkriveno je sedam masovnih i više od 45 pojedinačnih grobnica, a od listopada 2016. ekshumirani su posmrtni ostaci najmanje 235 osoba.
Najveći broj nestalih osoba, kao i najveći broj dosad pronađenih masovnih i pojedinačnih grobnica, nalazi se na području Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije, gdje su otkrivene 72 masovne grobnice, a još se traga za 539 osoba. Posebno zahtjevno područje rada ostaje i Banovina odnosno Sisačko-moslavačka županija s 44 otkrivene masovne grobnice i 463 još uvijek nestale osobe.
Od listopada 2016. do listopada 2026. provedena su cjelovita terenska istraživanja na 453 lokacije na kojima je pretraženo više od milijun četvornih metara površine. Od toga je na području hrvatskog Podunavlja istraženo 210 lokacija, u Sisačko-moslavačkoj županiji 107, a u Požeško-slavonskoj 31 lokacija.
Najzahtjevnija lokacija u dosadašnjem procesu traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu je Petrovačka dola u Vukovaru gdje se sustavna istraživanja provode od travnja 2022. te su do sada rezultirala pronalaskom posmrtnih ostataka i završnom identifikacijom 38 hrvatskih branitelja i civila, većinom nasilno odvedenih na području Vukovara u jesen 1991.
Ministarstvo hrvatskih branitelja navodi da se i na vukovarskom Priljevu provodi iznimno složeno terensko istraživanje lokacije čija je konfiguracija znatno izmijenjena u odnosu na ratno razdoblje, osobito na području staroga korita rijeke Vuke.
Naime, tijekom okupacije Vukovara, ali i poslije, ondje su odlagane velike količine građevinske šute i otpada, a dosad je istražena površina od približno 8.500 četvornih metara, uz 15.850 četvornih metara pregledanog i izvezenog otpada i građevinske šute. Posmrtni ostaci dosad nisu pronađeni, a Ministarstvo hrvatskih branitelja nastavlja sa sustavnim istraživanjem.
Nadalje, Ministarstvo hrvatskih branitelja upozorava da od 2014. srbijanska strana nije dostavila nova, operativno iskoristiva saznanja koja bi dovela do pronalaska osoba za kojima Hrvatska traga. Stoga bi predaja identificirane dokumentacije i omogućavanje pristupa relevantnim arhivima ili dostava konkretnih podataka o grobnicama predstavljali jasan i mjerljiv pokazatelj promjene u postupanju Srbije, neovisno o tome tko obnaša vlast. Navode i da bi najviše pomogla izvorna dokumentacija o asanaciji bojišta organiziranom prikupljanju, prijevozu i pokapanju posmrtnih ostataka te o njihovim naknadnim premještanjima.
Osim toga, jednako su važna saznanja određenih konkretnih osoba koje se nalaze u Srbiji, a koje su prema tadašnjim dužnostima ili neposrednom sudjelovanju u asanaciji i premještanjima mogle raspolagati podacima o sudbini žrtava te dokumentacija koju je Srbija predala Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju koja nije javno dostupna, nego se nalazi u zaštićenoj bazi.


