PRIKAZ APLIKACIJE ASTEROID LAUNCHER

Tekst: dr. sc. Tihomir Marjanac

Foto: Neal Fun

S približavanjem Međunarodnog dana asteroida (30. lipnja) koji se obilježava na dan Tunguske eksplozije 1908. godine s ciljem podizanja svijesti o opasnosti koju po Zemlju predstavljaju asteroidi i jezgre kometa, i nastojanja da se ubrza njihovo pronalaženje, odlučili smo se pridružiti tom događaju s prigodnim sadržajima. Neki sadržaji organizirat će se u partnerskim ustanovama, ali su neki dostupni i svim zainteresiranima, bez obzira gdje se nalazili. Takva je i relativno nova računalna aplikacija Asteroid Launcher.

Aplikacija je simulator sudara Zemlje s asteroidima ili jezgrama kometa, i podjednako dobro radi na mobilnim uređajima kao i na stolnim računalima, a ne zahtijeva nikakvo predznanje.

Asteroid Launcher ima velik edukacijski potencijal, i ne samo to. Pošto je ovdje riječ o numeričkom simulatoru, iza nje stoji ozbiljan simulacijski algoritam, među istraživačima poznat kao hidrokod.

Da pojasnim, naša Zemlja, jednako kao i sva druga svemirska tijela izložena je povremenim sudarima s drugim svemirskum tijelima čije se putanje u nekoj točki sijeku sa Zemljinom (slika 1). Prije ili kasnije može doći do sudara, jer ga niti Zemlja, niti to drugo tijelo ne mogu izbjeći. Taj sudar nazivamo impaktom, a tijelo koje se sudarilo nazivamo impaktorom.

Slika 1) kolizijska putanja asteroida

U aplikaciji možemo odabrati vrstu impaktora, a to može biti asteroid ili jezgra komete. Asteroidi se po sastavu razlikuju, pa tako mogu biti željezni, kameni, ili ugljični što se u izborniku može odabrati. Pošto impaktori mogu biti praktično bilo koje veličine, i to se može odabrati. Brzina sudara može za asteroid iznositi od 1 pa do 70 kilometara u sekundi, pa se i ta vrijednost može odabrati. Jezgre kometa mogu imati i veće brzine, čak do 100 km/s. Za simulaciju impakata važan podatak je i kut udara. Nakon odabira tih osnovnih parametara (slika 2), treba odabrati lokaciju udara na karti svijeta, a to može biti bilo koja proizvoljna točka na oceanu ili kopnu, i lansirati impaktor prema Zemlji.

Slika 2) postavljanje osnovnih parametara u aplikaciji

Aplikacija zatim izračuna učinke impakta; dimenzije nastalog kratera (promjer, dubinu, visinu nastalog tsunamija, i snagu eksplozije izraženu u gigatonama TNT-a) (slika 3), promjer vatrene kugle i procijenjeni broj žrtava te termičke efekte na pojedinim usaljenostima od mjesta udara (opekotine, požari…) i njima uzrokovani broj žrtava, udarni val prikazan kao zvučni efekat izražen u decibelima i broj prouzročenih žrtava te srušenih zgrada, brzinu vjetra koja može iznositi preko 10 km/s, i snagu prouzročenog potresa.

Slika 3) prikaz kratera i njegovih dimenzija za impakt koji najbolje simulira nastanak Krčke impaktne strukture

Ograničenje ove aplikacije je da se u njoj ne može zadati vrsta podloge u koju je udario impaktor, a koja značajno utječe na veličinu stvorenog kratera, nego je osnovna postavka impakt u vodenu površinu pa i za kopnene računa visinu tsunamija. Ograničenje je i da ne prikazuje ispravno kose impakte koji stvaraju eliptične kratere i usmjereni izbačaj. Jedna netočnost aplikacije je precijenjen broj žrtava za naše krajeve jer algoritam ne zna stvarni broj stanovnika nego koristi podatke iz karte svjetske populacije (Gridded Population of the World v4). Unatoč navedenim ograničenjima ova je aplikacija vrlo korisna i uspješno reproducira modeliranje izvornim hidrokodom.

Premda su neki mediji ovu aplikaciju nazvali morbidnom, smatram da ima odličnu obrazovnu vrijednost. Po tim medijima bi i ljudski skelet u učionici također mogao biti morbidan, zar ne?

Autor aplikacuje Asteroid Launcher je Neal Agarwal i nalazi se na internetskoj stranici  https://neal.fun/asteroid-launcher/