ODRŽAN MEĐUNARODNI DAN ASTEROIDA

Tekst: dr. sc. Tihomir Marjanac

Foto: ProGEO-Hrvatska

Dan asteroida, zar i to postoji? Pored svih međunarodnih dana ovog-i-onog, sada još i to!? Da, nije šala, a održan je najlogičnijeg dana – 30. lipnja, to jest na dan takozvane Tunguske eksplozije! Svi koji se bave istraživanjem svemira i našeg položaja u svemiru, pa i evolucije, svjesni su koliko  nam je puta sudbina planeta bila doslovce u “svemirskim rukama”. A Tunguska eksplozija 1908. godine samo je jedan od malih svemirskih udara koje je pretrpio naš planet, srećom samo s lokalnim posljedicama. No, moglo je biti i znatno gore, samo da je impaktor udario u Zemlju desetak minuta kasnije! Tada bi se broj žrtava mjerio stotinama tisuća, a kada bi se to dogodilo danas – bilo bi ih desetak milijuna! Osim uobičajenog interesa javnosti za sve nepoznato i mistično, spoznaje o prijetnjama iz svemira su doista minimalne. Na tu temu je snimljen pregršt filmova, no to nije bilo dovoljno da nas upozori na ozbiljnu prijetnju iz svemira čiji su mogući učinci neusporedivo ozbiljniji od klimatskih promjena, jer ako (bolje reći – kada) se dogodi nova “Tunguska eksplozija”, zaista neće biti bitno da li se razina mora podigla za desetak centimetara, zatoplilo stupanj-dva, nego ćemo biti suočeni s globalnom prijetnjom civilizaciji kao takvoj!

ČELJABINSKA EKSPLOZIJA

Dakle, bojite li se da vam nebo ne padne na glavu? Ako ne – trebali bi, ako da – što poduzimate? Ovo retoričko pitanje izgubilo je svoj retorički karakter u veljači 2013. godine kada je iznad Čeljabinska u Rusiji u atmosferi eksplodirao mali impaktor, promjera samo oko 10 m, ali koji je imao snagu desetak atomskih bombi kakve su bila bačene na Japan u 2. Svjetskom ratu,  pri čemu je bilo ozlijeđeno preko 1000 stanovnika u gradu koji je bio sagrađen da izdrži surove sibirske zime, pa i nuklearni rat. Čeljabinska eksplozija nam je pokazala koliko smo kao društvo u stvari ranjivi. Iste godine je američka vlada naručila studiju o ranjivosti američkih gradova u slučaju istovjetne eksplozije, i po pisanju časopisa The Scotsman, pokazalo se da bi u prvi mah bilo 76.000 poginulih u gradu veličine Washingtona (592.000 stanovnika). Naravno, od takve eksplozije nema zaštite (osim u atomskom skloništu), ali to je samo mali, najmanji dio svemirskog arsenala koji nas može pogoditi.

NA ZEMLJI VIDLJIVIH 200 KRATERA

Malo veći impaktor ne bi eksplodirao u atmosferi, nego bi svom silinom udario u Zemlju i napravio pozamašan krater. Koliko je to realna opasnost? Pogledajmo samo Mjesec, nama najbliže svemirsko tijelo, na površini mu je oko 60.600 što većih, što manjih kratera. A koliko ih je na Zemlji? Ima ih, prema današnjim spoznajama manje od 200, ali nemojmo zaboraviti da je Zemlja živi planet na kojem erozija uništava stare stijene, a produkti tog razaranja talože se kao sedimenti od kojih će s vremenom nastati nove stijene. Nemojmo niti zaboraviti da 2/3 našeg planeta pokrivaju oceani i mora, a znatan dio kopna su promijenili ljudi svojim radom. Zato nije čudo što se na Zemlji ne vide svi krateri koji su u prošlosti nastali udarima asteroida, približno oko 80.000!

AFTER THE IMPACT

O izumiranju dinosaura i udaru asteroida danas već sve znaju i “vrapci na krovu”. Tako se barem čini. No, istina je puno drukčija! O tom katastrofičkom događaju se zaista mnogo zna, ali ne sve, jer tada nitko nije zabilježio sve što se dogodilo. Naše spoznaje o tom događaju, koji je imao katastrofalne posljedice po tadašnji živi svijet temelje se samo na istraživanju fosilnih ostataka i tragova u stijenama koje su stare 66 milijuna godina. Prava forenzika! No, što bi bilo kada bi se to ponovilo, recimo – sutra? Discovery Channel je 2007. godine snimio odličan dokumentarni film s dvije epizode “Super Comet: After The Impact” i “Super Comet: On a Strange Planet” u kojem opisuje upravo takav događaj, ali danas i na istom mjestu (uz obalu poluotoka Yucatan u Meksičkom zaljevu)! U prvoj epizodi prikazani su fizički učinci impakta, uz komentar vrhunskih znanstvenika, a u drugoj posljedice po ljudski rod, društvenu zajednicu pa i živi svijet. Dostupan je na You Tube, pa preporučam da ga pogledate. Tu nema pretjerivanja, a pouka filma nas ostavlja osupnutima.

METODE PRAĆENJA ASTEROIDA

Otkrivanje i praćenje asteroida astronomskim metodama daje nam samo podatak gdje se oni nalaze, ali ne daje odgovor na pitanje kako spriječiti njihov sudar sa Zemljom. I o tome su snimljeni akcijski filmovi u kojima se asteroide razbija nuklearnom eksplozijom. No, samo da podsjetimo, to lako može završiti po poslovici “iz zla – u gore”. Jer, ako razbijemo asteroid (koji ima predvidljivu putanju, pa znamo gdje i kada bi mogao udariti), dobit ćemo ogroman broj malih fragmenata koje će biti vrlo teško, pa i nemoguće pratiti, što se naziva “učinkom sačmarice”. Udari velikog broja malih fragmenata mogu u konačnici imati razornije djelovanje na Zemlju nego samo jedan veliki asteroid koji bi udario samo na jedno mjesto na Zemlji. Zato se tom idejom danas ne rukovodi skoro nitko ozbiljan, a ne zaboravimo da tu tehnologiju u stvari – nemamo.

Jedan od pokretača Dana asteroida je dr. Brian May, koji je stekao planetarnu slavu kao – gitarist grupe The Queen! Brian May je po obrazovanju astrofizičar i doktorirao je 2007. godine na Imperial Colledge u Londonu, a njemu u čast imenovan je i jedan asteroid (52665 Brianmay). Kako bi se podigla svijest o prijetnji čovječanstvu koju predstavljaju asteroidi, 2014. godine udružio se s astronautom Rustyjem Schweickartom (letio u Apollu 9 na Mjesec), Danicom Remy iz Fondacije B612, i njemačkim filmskim režiserom Grigorijem Richtersom i pokrenuo obilježavanje Dana asteroida, a Generalna skupština UN-a je 2016. godine proglasila 30. lipanj Međunarodnim danom asteroida. Ova je manifestacija s vremenom postalo zaista globalna jer se ove godine održavala u više od 70 država, a organizatori su postavili namjenski web portal https://asteroidday.org/ i registrirali sjedište organizacije u Luxembourgu.

Ovogodišnje obilježavanja Dana asteroida u Hrvatskoj 30. lipnja 2019. prihvatila se udruga za promociju i zaštitu geološke baštine ProGEO-Hrvatska u suradnji s Tehničkim muzejom Nikola Tesla u Zagrebu. Program obilježavanja Dana asteroida obuhvatio je izložbu “Impaktori, impakti, impaktni krateri i njihove posljedice na kojoj je prikazano 7 impaktnih kratera u Europi s izloženim stijenama koje su nastale pri tim impaktima, zatim javno predavanje s prikazivanjem tematskih dokumentarnih filmova i radionicama za sve uzraste posjetitelja. Ova manifestacija je održana uz poruku “ne budite dinosauri“, jer oni prije 66 milijuna godina nisu imali izbora, mi ga danas imamo i iskoristimo ga najbolje što znamo da nebismo poput dinosaura završili kao izlošci u nekom budućem muzeju izumrlih vrsta.

 

Ova web-stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se s time možete slagati, ali možete odbiti ako želite. Slažem se Opširnije...