KIPAR I GRAĐANIN SVIJETA – IZLOŽBA O IVANU MEŠTROVIĆU U GALERIJI GRADA PRAGA
Tekst: Ana Petričić Gojanović
Foto: Zoran Alajbeg
U četvrtak, 24. studenog 2022. u Galerija grada Praga otvara se izložba velikana hrvatske likovne umjetnosti Ivana Meštrovića pod nazivom „Kipar i građanin svijeta“. Izložba posvećena hrvatskom kiparu čije su autorice i kustosice Sandra Baborovská i Barbara Vujanović ostaje otvorena do 26. veljače 2023. godine. Izložbu prati dvojezični, češko-engleski katalog s tekstovima čeških, francuskih i hrvatskih autora – Irena Kraševac, Marijan Lipovac, Dalibor Prančević, Barbara Vujanović.
Praška izložba istražuje poziciju hrvatskoga kipara Ivana Meštrovića u kontekstu srednjoeuropskog kiparstva početkom 20. stoljeća te njegovih veza s češkim političarima i umjetnicima. Naime, Meštrović je stvorio iznimno bogatu mrežu kontakata sa svojim suvremenicima, a unutar nje posebno se izdvajaju susreti s češkim umjetnicima i političarima.
Njegovo prvo predstavljanje izvan Hrvatske i Beča bilo je u Pragu 1903. godine, na X. izložbi umjetničkoga udruženja Mánes, na kojoj je sudjelovao s drugim hrvatskim umjetnicima. Meštrović ponovno sudjeluje na izložbi društva Mánes 1909., na kojoj izlaže i njegov prijatelj, kipar Bohumil Kafka, kojega je Meštrović godinu prije portretirao. Meštrović je zahvaljujući Kafkinu zalaganju 1929. postao počasni član Češke akademije znanosti i umjetnosti. Hrvatski je kipar osobito bio povezan sa slikaricom i kiparicom Růženom Zátkovom, koju je upoznao 1912. godine u Rimu. Njihov je odnos opisan u umjetnikovu autobiografskom romanu Vatra i opekline, te simbolički materijaliziran u mauzoleju obitelji Račić, to jest grobnoj kapelici Gospe od Anđelā u Cavtatu (1920.–1922.). Meštrović je 1914. prema narudžbi njezina supruga načinio Růženin monumentalni portret, a svojoj se muzi vraćao i drugim ostvarenjima.
Godine 1923. portretirao je i čehoslovačkoga predsjednika Tomáša Garriguea Masaryka, njegovu suprugu Charlotte i kćer Alice. Meštrović i Masaryk upoznali su se u Rimu početkom Prvoga svjetskog rata, a umjetnik je susrete, tijekom kojih su raspravljali o političkoj situaciji u njihovim domovinama, opisao u memoarima Uspomene na političke ljude i događaje. Političar spominje kipara u memoarima Světová revoluce za války a ve válce 1914–1918. Masaryk je kiparu ukazao čast pokroviteljstvom praške izložbe priređene 1933. godine, koja je bila jedan od vrhunaca njegove međunarodne karijere, ali i kruna prisutnosti na češkoj kulturnoj sceni.
Češke zemlje i Prag privlačili su od devedesetih godina 19. stoljeća međunarodnu kulturnu pozornost sve većim brojem javnih kiparskih narudžbi te svojim kozmopolitskim i otvorenim kulturnim miljeom. Francuski kipar Auguste Rodin znatno je utjecao na ovu sredinu. U srednjoj Europi na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće pojavila se markantna generacija kipara koji su se na osebujan način nosili s Rodinovim utjecajem.
Izložbeni projekt također ima za cilj obnoviti interes za medij kiparstva. Skulpturalni opus Ivana Meštrovića, proizveden i raspršen diljem Europe i inozemstva, služi kao studija slučaja umjetničke prakse definirane ne samo lokalnom ukorijenjenošću već i međunarodnom uvjetovanošću, društvenom potražnjom i klimom. Izložba je koncipirana kao karta Europe u okviru koje je Meštrović izlagao i stvarao – Prag, Beč, Pariz, Cannes, London, Ženeva, Bern, Rim, Venecija, Zagreb, Beograd, Split, Cavtat, Dubrovnik, Knin, Bukurešt, Krakov, Varšava.
Na izložbi je sabrano ukupno 166 izložaka, od čega 43 iz hrvatskih zbirki (Muzeji Ivana Meštrovića – Galerija Meštrović i Atelijer Meštrović; Gliptoteka HAZU, Kabinet grafike HAZU, obitelj Meštrović. Nadalje, izlaže se 18 djela Ivana Meštrovića iz čeških zbirki – 17 iz Narodne galerije u Pragu, jedna iz Alšova jihočeská galerie v Hluboké nad Vltavou, te 7 skulptura Ivana Meštrovića iz beogradskog Narodnog muzeja. Njima su pridružena djela Augustea Rodina posuđena iz Musée Rodin u Parizu, te djela čeških umjetnika iz zbirke Galerije grada Praga i drugih institucija.
