ISTRAŽIVANJE: ZADOVOLJAVA LI HRVATSKI ZDRAVSTVENI SUSTAV POTREBE LEZBIJKI, BISEKSUALNIH, TRANSRODNIH I QUEER ŽENA U HRVATSKOJ

Tekst: A. S.

Foto: LORI

Istraživanje pod nazivom „S margina u fokus – zdravstvena skrb za lezbijke, biseksualne, transrodne i queer žene“ koje su 2024. godine provele dr. sc. Marina Štambuk i Lezbijska organizacija Rijeka „LORI“ ukazuje na brojne prepreke s kojima se ova ranjiva skupina suočava u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Ovo istraživanje obuhvaća pregled postojećih studija i dokumenata o zdravlju LBTQ osoba te kvalitativno istraživanje provedeno putem fokusnih grupa u Rijeci, Zagrebu i Osijeku s ukupno 20 sudionica.

Istraživanje je provedeno s namjero da bude korak k boljem razumijevanju zdravstvenih potreba lezbijki, biseksualnih, transrodnih i queer žena te da doprinese suzbijanju diskriminacije i razvoju jednakosti i pravednosti u zdravstvenoj skrbi za ovu ranjivu populaciju. Istraživanje je nastalo u okviru gore navedenog projekta kojeg financira Europsko-srednjoazijska lezbijska* zajednica (EuroCentralAsianLesbian* Community) i sufinancira Europska unija.

Ključni problemi u zdravstvenom sustavu

• Sudionice istraživanja su istaknule pozitivnu stranu postojanja javnog zdravstvenog sustava, ali su naglasile niz problema:
• Nepovjerenje prema pacijenticama: Liječnici često ne vjeruju opisu boli i simptoma, posebno kod žena
• Narušavanje povjerljivosti: Postoji zabrinutost zbog čuvanja privatnosti informacija o zdravstvenom stanju i identitetu
• Diskriminacija i stavovi zdravstvenih djelatnika: Priziv savjesti kod zahtjeva za kontracepcijom ili prekidom trudnoće te općenito neosjetljivost prema LGBTIQ osobama

Transrodne žene posebno su istaknule izazove vezane za hormonalnu terapiju, neažuriranje imena i oznaka spola u sustavu te neprikladne komentare i postupke medicinskog osoblja

Iskustva vezana uz otvorenost identiteta

Većina lezbijki i biseksualnih žena iz istraživanja skriva svoju spolnu orijentaciju svojim liječnicima zbog straha od odbacivanja, promjena u tretmanu ili gubitka liječnika.Transrodne žene, s druge strane, nemaju mogućnost skrivanja identiteta zbog specifične terapije i birokratskih procedura. To ih često stavlja u situacije koje zahtijevaju dodatnu emocionalnu pripremu za potencijalno neugodne susrete.

Preporuke za poboljšanje zdravstvene skrbi

Sudionice istraživanja predložile su sljedeće promjene kako bi se osigurala ravnopravna zdravstvena skrb za LBTQ žene:

• Prava na medicinski potpomognutu oplodnju za žene bez partnera i istospolne parove, kao i prava na posjete u bolnicama za partnere koji nisu u registriranom životnom partnerstvu
• Dostupnost rodno afirmativne medicinske skrbi, uključujući pokrivanje troškova hormonske terapije i operacija iz sredstava obveznog ili dopunskog zdravstvenog osiguranja
• Edukacija zdravstvenih djelatnika na državnoj razini o temama vezanim za LGBTIQ osobe, uz posebnu osjetljivost ginekologa, stručnjakinja za mentalno zdravlje i liječnika obiteljske medicine

Cijelo istraživanje može se pronaći na internetskoj poveznici  Lezbijske organizacije Rijeka „LORI“.