HRVATSKA U VRHU EU PO NAPUČENOSTI ZATVORSKOG SUSTAVA

Tekst: Euronews

Foto: RTL

Zatvori u EU i dalje pate od loše higijene, neadekvatne medicinske skrbi i nehumanih životnih uvjeta, pokazuje izvješće Vijeća Europe koje ukazuje na stalni problem prenapučenosti kaznionica koji pogađa i Republiku Hrvatsku. Prema podacima zatvorskih službi 46 država članica te organizacije sa sjedištem u Strasbourgu potvrđen je trend rasta zatvorske populacije na koji je nedavno upozorilo i istraživanje Eurostata.

Naime, broj zatvorenika na 100 dostupnih mjesta porastao je s 94,7 na 95,2, unatoč regionalnim razlikama. Vijeće Europe ističe da stopa popunjenosti od 90 posto već odgovara pokazatelju visokog rizika i značajnom operativnom pritisku. U procjeni prijašnjih godina, šest je zemalja prijavilo ozbiljnu prenapučenost, a sada ih je devet.

Turska i Francuska ubrajaju se u države s najnapučenijim zatvorima, s 131 zatvorenikom na svakih 100 mjesta. Slijede ih Hrvatska (123), Italija (121), Malta (118), Cipar (117), Mađarska (115), Belgija (114) i Irska (112). Još pet zemalja premašuje kapacitet i suočava se s onim što se opisuje kao umjerena prenapučenost: Finska (110), Grčka (108), Ujedinjeno Kraljevstvo u svom škotskom dijelu (106), Sjeverna Makedonija (104) i Švedska (103), Rumunjska (100), Azerbajdžan (98), Engleska i Wales u Ujedinjenom Kraljevstvu (96), Srbija (96), Češka (95), Nizozemska (95), Danska (95) i Švicarska (95).

Nadalje, najnoviji podaci Glavne uprave za reintegraciju i zatvorske službe (DGRSP) pokazuju da je Portugal završio 2025. sa stopom popunjenosti od 103,4 posto i vratio se u situaciju prenapučenosti prvi put u šest godina, nakon izvanrednih puštanja na slobodu tijekom pandemije COVID-a 19. Jedan od faktora koji najizravnije doprinosi ovoj prenapučenosti jest prosječno trajanje zatvorskih kazni u Portugalu, čak 31,4 mjeseca u usporedbi s europskim prosjekom od 9,7 mjeseci.

U izvješću Nacionalnog preventivnog mehanizma (MNP) Ureda pravobranitelja, koje se odnosi na 2024. godinu, navodi se više od 50 slučajeva koje je uvažio Europski sud za ljudska prava (ESLJP) zbog “ponižavajućih uvjeta pritvora” u portugalskim zatvorima, što je od 2019. dovelo do toga da portugalska država isplati odštete zatvorenicima u iznosima većim od 1,5 milijuna eura.

Ukupno je na dan 31. siječnja 2025. godine u 46 država članica Vijeća Europe u zatvoru bilo 1,107.921 osoba, što je povećanje od 8,5 posto u usporedbi s godinom prije. To odgovara prosječnoj stopi zatvaranja od 110 zatvorenika na 100.000 stanovnika.

Udio žena u zatvorima porastao je s 4,8 na 5,2 posto, pri čemu su Mađarska (8,8 posto), Češka (8,6 posto), Malta (8 posto) i Švedska (7,9 posto) zabilježile najveća povećanja među zemljama s više od 500.000 stanovnika. Najniži udjeli su u Albaniji (1,6 posto), Armeniji (2,6 posto), Crnoj Gori (2,8 posto) i Azerbajdžanu (3,1 posto).

Stope zatvaranja ostaju više u istočnoj Europi, posebno u Turskoj (458 zatvorenika na 100.000 stanovnika), Azerbajdžanu (271), Moldaviji (245) i Gruziji (232), dok su Mađarska (206), Poljska (189), Češka (178) i Slovačka (151) članice Europske unije s najvišom stopom.

Izvješće također otkriva veću prisutnost stranih državljana u zatvorskim sustavima, oko 17 posto zatvorenika su strani državljani, kao i porast broja zatvorenika starijih od 65 godina. Portugal, zajedno s Italijom, bilježi najvišu prosječnu dob (42), ispred Crne Gore, Estonije i Srbije (41), dok Moldavija (30), Švedska (34), Francuska, Cipar i Danska (35) imaju najmlađu zatvorsku populaciju.

Što se tiče starenja zatvorske populacije, Vijeće Europe upozorava da će u budućnosti biti potrebno uzeti u obzir “često složene potrebe” povezane sa “zdravstvenom skrbi, kroničnim bolestima, kognitivnim padom i smanjenom pokretljivošću”.