FRAGMENTI ASTEROIDA VESTA LEŽE NA ASTEROIDU BENNU!

Tekst: Karlo Bermanec

Foto: ProGEO-Hrvatska

Ako ste u zadnje vrijeme pratili svemirske misije, vjerojatno ste čuli za sondu OSIRIS-REx, ali ako niste – to je Američka svemirska sonda kojoj je cilj prikupljanje uzoraka s površine asteroida Bennu i njihova dostava na Zemlju (više na https://www.nasa.gov/osiris-rex). Zašto baš Bennu? Zato, jer je on potencijalno opasan asteroid koji bi u budućnosti mogao udariti u Zemlju, pa ga želimo na vrijeme istražiti kako bismo mogli pronaći najbolji način zaštite.

ŽIVOTNI CIKLUS PRIRODNOG SATELITA

Otkako je u prosincu 2018. stigla do asteroida Bennu, (slika 1) sonda OSIRIS-REx je

postigla mnoge podvige – od postavljanja rekordno uske orbite do snimanja i topografskog kartiranja površine asteroida bolje od bilo kojeg do danas istraženog planetarnog tijela, s rezolucijomod samo 5 centimetara po pikselu! Odmah po dolasku, OSIRIS-REx snimio je stjenoviti izbačaj koji je praktički prštao s Bennua. Tada su znanstvenici mogli promatrati cijeli životni ciklus prirodnog satelita;  izbačaj fragmenata stijena s površine asteroida, njihov ulaz u orbitu asteroida i pad natrag na površinu Bennua. (Slika 2)

SPEKTRALNA ANALIZA

Ok, a kakve veze asteroid Bennu ima s Vestom iz naslova? O čemu je riječ?

Prilikom kartiranja površine asteroida uočeno je šest gromada stijena veličine od oko 1,5 do 4,3 metra koje su razasute po Bennuovoj južnoj hemisferi blizu njegovog ekvatora, a koje su puno svjetlije od ostalog materijala na njegovoj površini. Spektralna analiza pokazala je da te svjetlije stijene odgovaraju materijalu s asteroida Vesta, odnosno da spektar odgovara mineralu piroksenu. Kako nastaje piroksen? Ovaj mineral obično nastaje taljenjem stijena na visokoj temperaturi koja nastaje prilikom sudara dva asteroida, impakta. Stijene na površini Bennua se sastoje od minerala koji sadrže vodu, pa u svojoj povijesti asteroid vjerojatno nije pretrpio vrlo visoke temperature. Kemijski i mineraloški sastav asteroida Vesta poznat je još od misije Dawn iz 2012., a na površini se vide veliki impaktni krateri koji su nastali pri asteroidnim sudarima. Ti krateri ukazuju da su stijene na Vesti bile barem lokalno rastaljene i da su nastali visokotemperaturni minerali poput piroksena.

Tijekom proljeća 2019. godine OSIRIS-REx je snimila slike površine asteroida Bennu na kojima se vide svijetle gromade stijena (zaokružene na slici 3) koje su bogate piroksenima. Čini se da su neke svijetle gromade pojedinačne stijene (lijevo), ali i da su neki manji u stvari fragmenti (klasti) unutar gromada breče (desno). Te svijetle stijene na površini asteroida Bennu NASA interpretira kao fragmente asteroida Vesta. (slika 3)

METEORITI NA ZEMLJI U POSLJEDIČNOJ VEZI S VESTOM

Znanstvenici smatraju da je oko 5 posto meteorita pronađenih na Zemlji posljedica udara na Vestu. Takvi meteoriti imaju grupni naziv HED i podgrupa su ahondrita (kameni meteoriti koji ne sadrže hondre) a koji su slični zemaljskim magmatskim stijenama i uglavnom sadrže minerale kao što su pirokseni i olivin. Postoje tri podskupine ahondrita: Howarditi, Eucriti i Diogeniti. Oni se razlikuju po mineralnom sastavu i teksturi, što je bilo određeno njihovom poviješću dok su još uvijek bili dio asteroida Vesta.

PLES ASTEROIDA

Scenariji dolaska materijala s Veste na Bennu uključuju pad krhotina izravno na njegovu površinu ili neizravno na Bennuovo matično tijelo kojeg je neki raniji impakt razbio, a fragmenti su se kasnije ponovo okupili pod utjecajem gravitacije u novi asteroid – Bennu koji je izgrađen od mješavine unutarnjih (endogenih) i vanjskih (egzogenih) sastojaka. Ova otkrića pokazuju da asteroidi rubble-pile tipa, mogu čuvati dokaze o miješanju materijala koji potječu od različitih tipova asteroida, što se odvijalo i nakon završetka stvaranja planetezimala. Novi nalazi bacaju svjetlo na zamršeni orbitalni ples asteroida i na nasilno podrijetlo Bennua.

NASA je objavila  video s pojašnjenjima na ovom linku: https://www.youtube.com/watch?v=RRDObFMY9ak

Na kraju, imamo dobru vijest za znatiželjne! 20. listopada 2020, OSIRIS-REx treba pokušati prikupiti uzorke s površine asteroida Bennu, a povratak kapsule s uzorcima planiran je tek za 2023. godinu.

Naslovna slika: Svemirska sonda OSIRIS-REx

Slika 1.: Mozaična slika asteroida Bennu sastavljena je od 12 PolyCam slika koje je svemirska letjelica OSIRIS-REx snimila 02. 12. 2018. s udaljenosti od 24 km. (NASA/Goddard/University of Arizona)

Slika 2.: Sonda OSIRIS-REx snimila je male komadiće materijala kako odljeću s površine asteroida Bennu 19. 01. 2019. (NASA/Goddard/University of Arizona/Lockheed Martin)

Slika 3.: Slika površine asteroida Bennu na kojoj su uočeni svijetli fragmenti, vjerojatno dijelovi asteroida Vesta (NASA/Goddard/University of Arizona) https://www.nasa.gov/sites/default/files/styles/full_width/public/thumbnails/image/orex_vesta_press_release_graphic.png?itok=XOCMVGKF

Više o meteoritima s Veste pročitajte na https://geology.com/articles/vesta-meteorites/