DAVOR BERNARDIĆ: POZIVAM DORH DA ISTRAŽI NABAVU PODZEMNIH SPREMNIKA ZA OTPAD U GRADU ZAGREBU

Tekst: Davor Bernardić

Foto: SD MO Zapruđe

Predložio sam da Grad Zagreb financira boksove za otpad umjesto da prijeti kažnjavanjem građana. I pozivam DORH da istraži slučaj sporne nabave podzemnih spremnika za otpad vrijedan desetke milijuna kuna na koji se javila samo jedna tvrtka!

Naime s 1. listopadom 2022. stupila je u Zagrebu na snagu nova odluka o o javnoj usluzi sakupljanja komunalnog otpada u Gradu Zagrebu, kojom je propisano da se standardizirani spremnici za sakupljanje miješanog komunalnog otpada, biootpada, otpadnog papira i kartona, te reciklabilnog komunalnog otpada, koje korisnicima usluge iz kategorije korisnika kućanstvo osigurava davatelj usluge, moraju nalaziti na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge u za to predviđenim zaključanim smetlarnicima i podrumima, haustorima, ograđenim dvorištima, tipiziranim boksovima, smješteni unutar katastarske čestice nekretnine ili smješteni na bilo koji drugi odgovarajući način kojim se onemogućava pristup spremnicima od strane trećih osoba.

Iako ti uvjeti još nisu stvoreni za veliki broj građana Grada Zagreba, odluku se odlučilo provoditi bez ikakvog razmišljanja za posljedice, pa imate priliku vidjeti svojim očima kako to izgleda. A uvjeti za dio korisnika nisu stvoreni jer upravo Čistoća i Grad nisu niti približno stvorili predmetne uvjete.

Podzemnih spremnika u centru grada ima ravno 1. Boksova koji su postavljeni na javnim površinama, a da su ih do sada postavili korisnici usluga, ima ravno 0.

Zašto je tome tako?

Zato što je Čistoća provela tek jedan postupak nabave za podzemne spremnike, u kojem još nije donesena odluka, a ovaj jedan koji je postavljen je darovan Gradu, odnosno da budem precizniji, dan je u okviru „pilot projekta“ kako bi se gradska uprava mogla hvaliti da je nešto napravila. U stvari je darovan kako bi se osiguralo da u budućem natječaju na razini Grada bude odabran upravo taj isti spremnik, ali vratiti ću se na to kasnije.

Inače i tih 50 drugih kompleta spremnika koji bi se postavili na 50 lokacija se naravno neće postaviti sami, nego će trebati izvesti radove potrebne za njihovu ugradnju, a koliko čujemo iz Čistoće gradska vlast je lakomisleno pretpostavljala da će potrebne radove izvesti Zagrebačke ceste, no koji su jasno rekli da nemaju ni ljudstva ni opreme za takav poduhvat. Grad će u konačnici podzemne spremnike za najavljenih 50 lokacija i radove ugradnje, te radove koji će biti preduvjet za ugradnju platiti cca 25 milijuna kuna, čak vjerojatno i više. A ovim spremnicima se ne rješava pitanje otpadnog papira i plastike već samo miješanog komunalnog i biootpada, pa će tek trebati naručiti i ugraditi daljnje spremnike, u vrijednosti još većoj od ovih 25 milijuna kuna. Pa naravno da ovi darovani nisu darovani iz osobite ljubavi prema Gradu, već kako bi se gradske vlasti gradskoj vlasti osigurao štit od medijskih napada i dalo malo vjetra u leđa da nastavi namještati natječaje.

Što se tiče boksova na javnim površinama, Čistoća izrazito sporim tempom izdaje rješenja za smještaj spremnika na javnim površinama, a odluka se već primjenjuje. Naravno da i oni građani koji imaju potrebno rješenje, s obzirom da su ga dobili tek u zadnjih cca desetak dana, nisu nikako mogli izvesti radove postavljanja boksova. A kod toga se pak treba upitati po kojoj cijeni. Grad je tvrdio da će se postavljati po cijeni od oko 20.000 kuna po boksu za 2 kontejnera, no iskustvo građana je pokazalo da je to prije oko 30-40.000 po boksu, a kad se skupe sve potrebe zgrade za svim spremnicima, tada govorimo i o iznosima do cca 200.000 kuna. Zašto je došlo do takvog porasta cijene? Naravno odgovor je jasan, isključivo krivnjom Grada, jer je Grad najavom kažnjavanja umjetno stvorio potražnju koja je za posljedicu imala rast cijene. Imali smo iste primjere sa raznom robom široke potrošnje gdje su uslijed paničnog gomilanja zaliha neke robe povećane potrebe za istom, ponuda se nije povećala i došlo je do ekstremnog rasta cijena, a to je upravo napravio i Grad svojim amaterskim i neosmišljenim postupanjem. Obzirom na to, bilo bi primjereno da Grad sada barem sufinancira te boksove, barem se Grad hvali kako će uštedjeti stotine milijuna kuna na mjeri roditelj odgojitelj, a i Holding je uzeo kredit od 240 mil. EUR od kojeg se za barem 18,4 milijuna EUR ne zna na što će biti utrošen, navodno „za opće poslove grupe ZGH“ što god to značilo. Inače usporedbe radi, građani centra neće financijski kroz račune čistoće ni u kojem dijelu sudjelovati u troškovima postave podzemnih spremnika, dok bi građani drugih dijelova grada koji nemaju uvjeta za smještaj spremnika na vlastitoj parceli trebali cjelokupni trošak snositi sami. Neću ovdje otvarati pitanje zakonitosti utroška sredstava pričuve zgrade za navedeno, ali ako gradonačelnik tvrdi da je to moguće, onda je sigurno u mogućnosti predočiti mišljenje Ministarstva pravosuđa kojim se to ministarstvo pozitivno očituje na takvu mogućnost, ili barem dopis kojim je takvo mišljenje zatraženo, no toga nema već se radi o potpuno neosnovanoj tvrdni gradonačelnika.

Inače na znanje svima, u veljači 2018. godine je na sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba bio prijedlog izmjena Odluke o komunalnom redu kojim je bilo predlagana mogućnost da se na javnoj površini omogući gradnja boksova za spremnike za otpad, u slučajevima kada stambeni objekti nemaju smetlarnik ili prostor za iste na svojoj čestici. Točka je na kraju rasprave skinuta s dnevnog reda obzirom da se klubovi nisu mogli usuglasiti oko odredbe. No upravo je tada u oporbi Tomislav Tomašević isticao da njegov haustor nema uvjeta za čuvanje spremnika za otpad u haustoru/dvorištu ili tako nešto pa da bi Grad trebao iznaći rješenje da netko treći ne ubacuje nešto u „njegov“ spremnik za otpad. Sada dok je u poziciji je predložio odluku kojom je smještaj kontejnera odnosno spremnika za otpatke briga korisnika usluga i bez ikakvog rješenja kako to napraviti. Kakvo okretanje ploče.

Usporedbe radi, dok se građanima najavljuju kazne zbog toga što kontejneri nisu pod ključem, čistoća trenutno čak niti ne raspolaže određenim kantama/spremnicima za otpad tako da građanima ne može niti osigurati standardizirane spremnike za otpad.

Također u veljači 2018. je Tomislav Tomašević govorio da će se vrlo teško kontrolirati tko je koliko odložio otpada u zajedničke kontejnere, te da će oni koje odvajaju i stvaraju malo otpada biti budale u odnosu na one koji ne odvajaju, a svi plaćaju jednako, a sada predlaže da u istim takvim uvjetima netko plaća vrećicu za po 4 kune kako je najavljeno, a drugi će bacati u najobičnijoj vrećici koju neće plaćati, a kaznu će snositi svi, Gdje su nestale čipirane vrećice i čipirani spremnici i vage na kamionima, koje je kao jedino moguće rješenje tada zazivao Tomislav Tomašević.

A sad bih se vratio na natječaja za podzemne spremnike.

Ovdje imam dokumentaciju iz predmeta nabave „Podzemni spremnici za sakupljanje otpada s ugradnjom“, a radi se o dokumentaciji od ovog natječaja u kojem se javio samo jedan gospodarski subjekt, kojinudi/prodaje podzemne spremnike proizvođača Sotkon, te je navedeno društvo ekskluzivni zastupnik Sotkona za područje Republike Hrvatske. Specifičnost je Sotkona da nudi upravo tražene podzemne spremnike od 1, 3 i 5 m3. istina u dokumentaciji se navodi spremnik volumen1-1,5 m3, no kada se umnože dimenzije unutrašnjosti podzemnog spremnika iz dokumentacije i usporedi s ostalim traženim spremnicima, jasno je da je razlika unutarnjeg volumena i kapaciteta spremnika prostor potreban za mogućnost funkcioniranja cijelog sustava, pa da se zapravo traži isključivo spremnik od 1m3.

A sada dolazimo do konkretnijih detalja.

Ministarstvo graditeljstva je 24. lipnja 2022., na traženje Grada Zagreba mijenjalo Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (objavljeno u Narodnim novinama od 29. lipnja 2022.) kojim je izmijenjena odredba da se bez građevinske dozvole mogu gradit podzemni spremnici za smještaj kontejnera za komunalni otpad tlocrtne površine do 15 m² i dubine do 3,5 m, umjesto dosadašnje dubine od 2 metra. Naime podzemni spremnici za otpad od 5 m3 su dubine od 2,5 do 3,3 metra pa je izmjena pravilnika bila nužan preduvjet za postavu ovog darovanog, ali i raspisivanje natječaja za ostale potrebne spremnike za otpad. Ministarstvo je ovu izmjenu napravilo automatski, slijedom činjenice da je Grad sam već u odluci iz veljače 2022. donio odluku o izgradnji podzemnih spremnika za otpad.

No i prije navedene izmjene, Čistoća je već 13. lipnja 2022. raspisala javni poziv za sudjelovanje u pilot projektu implementacije podzemnih spremnika u gradu Zagrebu, s rokom dostave ponuda od samo tjedan dana dakle do 20. lipnja2022. (https://www.zgh.hr/…/zavrseni-natjecaji-javni-pozivi/8322). U pozivu se traži implementacija podzemnih spremnika volumena 1-5 m3, sa specifikacijama npr.: sigurnosna platforma za sigurnost operatera i prolaznika prilikom pražnjenja, materijal spremnika od polietilena ili vruće cinčanog čelika, mogućnost pražnjenja na stražnjoj strani vozila za sakupljanje otpada putem sustava za istovar/pražnjenje standardiziranih 1100 litarskih standardiziranih kontejnera sukladno normi EN 840-2, mogućnost pražnjenja putem jednostruke ili dvostruke kuke, sustava „kinshofer“ ili „palpeur“, zatvoreno ili otvoreno dno za pražnjenje spremnika, nemogućnost otvaranja poklopca spremnika osobama koje nisu korisnici, identifikacija pražnjenja od strane korisnika putem čipa ili pametnog uređaja, senzori popunjenosti koji optimiziraju vrijeme pražnjenja, i sl.

U roku od tog tjedna je zaprimljena ponuda kojom se nudi ovo što je postavljeno u Masarykovoj ulici, dakle ponuđeno je nešto što se u tom trenu nije moglo postavljati bez građevinske dozvole. Naravno da je zahtjev Grada za izmjenom pravilnika upućen prije navedenog 24. 6. 2022. odnosno da je zahtjev za izmjenom pravilnika upućen upravo kako bi se postigla mogućnost postave upravo ovog podzemnog spremnika, čija postava bez građevinske dozvole je u tom trenutku bila protuzakonita, a da je javni poziv bio samo floskula odnosno formalno potrebni preduvjet kako bi se realizirao plan za postavu točno određenih spremnika. Početkom rujna 2022. započeli su radovi na ugradnji ovih spremnika, no i prije tih radova, dakle iako još nije niti započela primjena ovog pilot projekta kojem je navodno cilj „prikupljanje podataka operativne naravi, odnosno analiza navika korisnika i prakse u svakodnevnom korištenju podzemnih spremnika u užem središtu Grada Zagreba te analiza primjene sustava u realnom okruženju“, u kolovozu 2022. raspisan je natječaj za postavu ukupno 150 istovjetnih spremnika na 50 lokacija. Na navedenom natječaju se javilo upravo isključivo društvo koje je darovalo spremnike u okviru ovog pilot projekta.

Dakle, gradska vlast nas pokušava uvjeriti da je raspisala natječaj za iskaz interesa za pilot projekt, na koje se javio ponuditelj sa spremnicima koje u tom trenutku nije bilo moguće legalno postaviti bez cjelokupne procedure izmjene i dopune građevinske dozvole za cijelu cestu, kojeg se ponuditelja odabire, te se inicira izmjena Pravilnika kako bi se pojednostavila ugradnja upravo ovakvih spremnika, te se potom prije provedbe pilot projekta raspisuje nepristrani natječaj kojim se nabavljaju upravo spremnici kakvi su se trebali testirati u sklopu pilot projekta, i sve se do dogodilo navodno slučajno. Malo morgen…

Sastavni dio natječaja za ovih 150 spremnika su također specifikacije koje nemaju veze sa zdravim razumom, ali ih udovoljavaju Sotkon Koncept podzemni spremnici.

Naime traže se specifikacije spremnika koji se ni na koji način ne mogu propisivati u postupku nabave. Kao primjer navodim da se primjerice traže za spremnike određenih volumena traže betonske komore točno specificiranih maksimalnih UNUTARNJIH dimenzija (visine širine i dužine), za što nema nikakvog opravdanja, već s obzirom da se isti moraju ugraditi u tijelo ceste jedino je smisleno u natječaju definirati VANJSKE dimenzije betonske komore jer one determiniraju da li će se nešto moći ugraditi i gdje. Nakon toga se, kad su se već tražile maksimalne unutarnje dimenzije betonskih komora, traže maksimalne dimenzije spremnika za otpad koje, čudom, moraju stati u navedene betonske komore. Naravno pri tome se specificiraju materijali o kojih pojedini dijelovi moraju biti sačinjeni, a jedna od jedinstvenih specifičnosti traženih spremnika, koja opravo odgovara podzemnim spremnicima Sotkon u odnosu na konkurenciju je upravo gornja površina premazana zaštitnim protukliznim epoksidnim slojem po želji naručitelja (inače se radi ili o metalnom pokrovu, ili sa ugrađenim kamenom ili asfaltom).

Usklađenost uvjeta iz natječaja sa Sotkon koncept spremnicima je vidljiva već na prvu usporedbom tehničkih specifikacija iz natječaja s javno dostupnim specifikacijama objavljenim na stranicama sotkona: https://www.sotkon.com/en/waste-systems/koncept/, naravno uz posebnu napomenu da su na stranicama Sotkona objavljene vanjske dimenzije betonske komore i vanjskih dijelova (koji su naravno u odgovarajućem omjeru veće od u natječaju objavljenih unutarnjih dimenzija), što Grad radi upravo zato da bi prikrio navedenu povezanost natječaja s točno određenim proizvodom.

U zakonitom nepristranom natječaju bilo bi objavljeno samo da se traži ugradnja podzemnih spremnika na javnih površinama, određenih volumena spremnika, uz uvjet da se ugrađuju na površinama do 15m2 i do 3,5m dubine (kako je to propisano pravilnikom), odnosno manjih dimenzija ako to zahtjeva pojedina lokacija, a ostale tehničke specifikacije bi se propisivale samo u pogledu udovoljavanje pojedinim sigurnosnim standardima i načinima korištenja i pražnjenja, te njihovo tehničko održavanje u određenom vremenu kako bi se osigurao njihov ispravan rad. Naravno, toga nema nego se samo traži jamstvo od dvije godine, bez ikakvog daljnjeg jamstva o kasnijoj dostupnosti proizvoda odnosno dijelova za održavanje. Naravno, upravo prema specifikacijama ovih spremnika će se napraviti i tipski projekt za njihovu ugradnju, kako bi se i u budućnosti mogli naručiti i ugraditi daljnji Sotkon spremnici za papir i plastiku.

Sve navedeno, osobito specifikacije iz natječaja i okolnosti ugovaranja ovih „doniranih“ spremnika i aktivnosti Čistoće i gradske uprave jasno dokazuju da se radi o natječajima s vrlo jasnim isključivim ciljem, pogodovanjem. Ovdje postoji jasna sumnja u fingirani javni natječaj koji je težak nekoliko desetaka milijuna kuna i na koji se javila samo jedna tvrtka. Ovdje postoji sumnja u korupciju. Stoga jedino što mogu napraviti je pozvati DORH da istraži slučaj.