RF: PROTIVIMO SE DODATNOJ LIBERALIZACIJI UVOZA STRANIH RADNIKA
Tekst: Radnička Fronta
Foto: Glovo
U četvrtak 7. ožujka 2024. održala se konferencija za medije Radničke fronte i predstavnika inicijative ReWolt u Hrvatskom saboru. Ispred Radničke fronte je govorila Katarina Peović, a Inicijativu su predstavljali Mladen Brajak i Nader Wahech.
Inicijativa ReWolt je inicijativa dostavljača Wolta, Glova, Bolta koji su u 2023. godini organizirali štrajk odmah nakon Nove godine zbog smanjene cijene dostave nakon prelaska iz kuna u eure. Zatim su uslijedila tri prosvjeda ispred sjedišta Wolta, a zatim i prosvjed točno prije godinu dana – u ožujku ispred Vlade RH. Nakon toga prosvjeda je platforma Wolt odlučila poništiti štetnu odluku o zapošljavanju isključivo preko agregatora i omogućila zapošljavanje putem obrta.
No njihovi problemi time ne prestaju i ono što doživljavaju, intenzivno zadnju godinu je istiskivanje domaćih radnika i uvoz stranih radnika. Izmjene i dopune Zakona o strancima koje se jednom rečenicom mogu sažeti kao promjene “za još lošije uvjete i cijenu rada”.
Katarina Peović je upozorila da će se izmjenama Zakona o strancima koji je upućen u javno savjetovanje umjesto omjera 1:4 domaćih i stranih radnika omogućiti omjer 1:6 u nedeficitarnim zanimanjima, 1:12 u deficitarnim! To će dodatno istisnuti domaće radnike, a po prvi puta se omogućava zakonski da se uvoze strani radnici tamo gdje nema potrebe za stranim radnicima. Dostavljačka djelatnost je sigurno djelatnost u kojoj nema potrebe za takvim povećanjem broja stranih radnika.
Izmjene i dopune pokazuju da će doći do dodatne liberalizacije uvoza stranih radnika umjesto da se, radi upravo suprotno – da se vrate kvote za strane radnike koje su omogućavale da se radnici uvoze samo u deficitarnim zanimanjima. Zato Radnička fronta prikuplja i potpise koje će uputiti prema Vladi RH da se vrate kvote (PETICIJA ZA VRAĆANJE KVOTA ZA UVOZ STRANIH RADNIKA! – Peticijeonline.com).
Vraćanje kvota je način da se Vlada RH prisili da obrazloži potrebu uvoza stranih radnika. Jer je očito da nije točno ono što stalno ponavljaju da se radnike uvozi jer nema dovoljno domaćih radnika.
Ovaj prijedlog izmjena i dopuna Zakona predstavlja dolijevanje ulja na vatru – umjesto da se ograniči uvoz stranih radnika Vlada se hvali da će poslodavcima omogućiti da uvoze radnike i u nedeficitarnim zanimanjima. Postavlja se pitanje zbog čega se omogućava uopće uvoz u nedeficitarnim zanimanjima, naravno odgovor je zato što se poslodavcima omogućava snižavanje cijene radne snage i povećavanje stupnja eksploatacije radnika. Uvoz stranih radnika, čemu svi svjedočimo, označio je uvođenje robovlasništva 21. stoljeća u Hrvatsku. Poslodavci se bogate na tuđoj muci, a Vlada RH im pri tom asistira. Jer kako drugačije objasniti izjavu Božinovića – koji se hvali da će još više “fleksibilizirati” uvoz stranaca, iako je od 2018. godine povećan za 300% Ili izjavu ministra Marina Piletić da “po prvi put imamo pozitivan migracijski saldo”?
Peović je naglasila da nisu problem strani radnici, ali da njihov broj upućuje na to da je na djelu brutalna eksploatacija i postavljanje takvih uvjeta i domaćim radnicima. Jedino što je Vlada prihvatila od prijedloga Radničke fronte je da se regulira smještaj stranih radnika primjenom Pravilnika o sezoncima (to je prva Radnička fronta tražila) ali i taj pravilnik će se donijeti tek nakon Zakona.
Nader Wahech koji je i sam Sirijac i Hrvat ponovio je da nisu problem strani radnici već uvjeti rada koji se srozavaju uvozom stranih radnika. Napomenuo je da su prihodi dostavljača pali za najmanje 30% dok su drugim ljudima u Hrvatskoj plaće ipak rasle. Uz inflaciju – može se reći da su dostavljači gurnuti na rub.
Mladen Brajak je upozorio na još neke primjere gdje agregatori izbjegavaju pravila i na taj način brutalno zarađuju dovođenjem stranih radnika gdje omjer od 1:4 domaćih i stranih radnika i do sada koriste samo formalno – dok domaćim radnicima otežavaju radne uvjete putem netransparentne aplikacije koja ih diskriminira (dakle platforme uzimaju domaće radnike samo kako bi mogli zaposliti strance). Strancima često daju dva mobitela. Jedan njihov, a drugi od nekog bivšeg radnika, s njegovim profilom. Stranci rade 12 sati dnevno, šest dana u tjednu.
