ZAŠTITA MORSKIH KORNJAČA – PROJEKT LIFE EUROTURTLES

Tekst: Renata Brezinščak – Hrvatski prirodoslovni muzej/LIFE Euroturtles

Foto: BWI

U prirodi svaka životna zajednica zauzima svoj prostor, u kojemu živi, u kojem se kreće i hrani. Zemlju zovemo „plavim planetom“ jer je na njenoj površini čak 71 posto vode. Od te vodene površine, najviše je, gotovo 96,5 posto, slane vode – to su oceani i mora, dok rijeke, jezera i ostale vode čine manje od 5 posto. Zato su upravo istraživanja morskih ekosustava i njihova zaštita sve intenzivniji. Za sve morske ekosustave svijeta, pa tako i našeg Sredozemnog, a time i Jadranskog mora, važna bića među mnogim drugima su i morske kornjače.

Posljednjih 20-ak godina stručnjaci Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u suradnji s kolegama iz Instituta za istraživanje i zaštitu mora Plavi svijet sustavno provode istraživanja morskih kornjača u Jadranu. Tijekom godina rada polako se upotpunjavao mozaik znanja koji je promijenio sliku o našim, jadranskim morskim kornjačama, glavatoj želvi (Caretta caretta) i zelenoj želvi (Chelonia mydas) i sedmoprugoj usminjači (Dermochelys coriacea) koje su tako od ”nepoznatih” životinja postale jedne od istraženijih skupina u fauni Hrvatske, a Jadran je postao poznat kao jedno od njihovih glavnih staništa u Sredozemlju.

KORNJAČE NE POZNAJU DRŽAVNE GRANICE

Kako su morske kornjače danas jedna od vrlo ugroženih skupina životinja u Europskoj Uniji, i u Hrvatskoj su na popisu strogo zaštićenih i za zaštitu prioritetnih vrsta. Unutar Europske Unije, područje sjevernog Jadrana, posebice dio uz obale Istre i Kvarnera, najvažnije je područje ishrane i odrastanja glavatih želvi te njihova prezimljavanja. Međutim, morske kornjače su migratorna bića pa nakon odrastanja uz naše obale odlaze iz našeg mora, putuju Sredozemljem, i vraćaju se na svoja gnjezdišta, pješčane plaže u Grčkoj, Libiji, Turskoj ili Cipru (osobito je to intenzivno u vrijeme razmnožavanja). Na tom svom putovanju Sredozemnim morem morske kornjače nailaze i na mnoge ugroze, a to su razni predatori, ribarski alati, sve agresivniji turizam koji se očituje kroz sve veći broj plovila, uništavanje staništa i onečišćenje, posebice plastičnim otpadom. A kad i stignu do grčkih, libijskih, ciparskih ili turskih pješčanih plaža tamo je već previše turista – ljudi na plažama koji koriste ležaljke, suncobrane i ostele turističke potrepštine, i tako sve više i ne znajući, uništavaju gnjezdišta morskih kornjača na tim plažama. Svjetla i zvukovi često dezorijentiraju mlade kornjače, a plastični otpad ih ugrožava nakon što dospije u more. Glavata želva može doživjeti i više od 60 godina, a spolnu zrelost dostiže u dobi od 25 do 30 godina. Svake dvije do četiri godine ženke na pješčanim plažama na kojima su se izlegle polažu jaja. Tijekom sezone polažu tri do četiri gnijezda s 80 do 120 jaja u svakom. Nakon izlijeganja malene želve, ravnajući se mjesečevim odsjajem, jure prema moru i idućih dana gotovo bez prestanka plivaju prema sigurnosti otvorenog mora.

Spoznaja da su morske kornjače organizmi koji ne poznaju granice pojedinačnih država, jasno ukazuje da učinkovita zaštita nije moguća bez zajedničke i organizirane međunarodne suradnje. Sva dosadašnja istraživanja stvorila su temelj za uključivanje želvi u popise vrsta od posebnog interesa brojnih međunarodnih konvencija i sporazuma pod okriljem Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i Europske Unije.

GODIŠNJE U MREŽAMA JADRANA ZAVRŠI 10 TISUĆA KORNJAČA

Rezultati istraživanja pokazali su kako u slučajnom ulovu u mrežama i kočama ugiba izuzetno veliki broj želvi. Procijenjeno je da samo u Jadranu više od desetak tisuća želvi godišnje završi u mrežama i kočama! Istraživanjima iz zraka koje su 2010. i 2013. godine proveli znanstvenici Instituta za istraživanje i zaštitu mora Plavi svijet iz Velog Lošinja i Institut za istraživanje okoliša i prirode iz Rima, utvrđena je iznimna važnost Jadrana, posebno njegovog sjevernog dijela, za cjelokupnu europsku populaciju glavatih želvi. Uz pomoć suvremene tehnologije, satelitskim odašiljačima, praćene su migracije morskih kornjača u Jadranu i Sredozemlju te je ustanovljeno da su one dio zajedničke populacije te da se negativni utjecaji u jednoj zemlji direktno očituju u padu brojnosti u drugim zemljama. Pri tome je važno naznačiti da su morske kornjače važan i neophodan dio morskog ekosustava. Zbog toga se pokazala potreba za širom koordinacijom aktivnosti usmjerenih ka njihovoj zaštiti koja bi uključivala cijelo područje njihova obitavanja u Sredozemlju.

APLIKACIJA SUSTAVA „GRAĐANSKE ZNANOSTI“

Zašto je potrebno trošiti milijune eura za očuvanje morskih kornjača? Što bi se, u stvari, dogodilo da ih pustimo da nestanu, izumru? Posljedice bi bile goleme. Važnost morskih kornjača za ekosustav je u tome što ga održavaju u ravnoteži. Pridonose održanju zdravog morskog dna i vraćaju važne hranjive tvari, koje bi inače bile izgubljene, s morskog dna u hranidbenu mrežu (bioturbacija). Najbolji primjer toga je zelena želva koja se hrani morskom travom i algama te na taj način omogućava optimalne uvjete za razvitak te bitne ekološke zajednice i svih životinjskih vrsta koje žive u njoj. Morske kornjače nazivamo još i “krovnim vrstama” (umbrella species), što znači da njihovom zaštitom štitimo i njihovo stanište, a samim time i puno drugih vrsta koje žive u tom staništu.

Radi senzibiliziranja i edukacije građana napravljena je i aplikacija za sustav „građanske znano­sti“. Više o samoj aplikaciji te kako se uključiti može se saznati na internetskoj poveznici: http://www.euroturtles.eu/public-engagement.html?page=how-you-can-help.

Aplikacija je izra­đena na jezicima zemalja sudionica projekta: hr­vatskom, engleskom, slovenskom, talijanskom, grčkom i malteškom kako bi je koristili domaći građani (ribari), ali i turisti koji posjećuju te zemlje. Uključivanjem u ovu akciju moguće je dojaviti stručnjacima informacije i općenito rezultate opažanja ovih ugroženih jadranskih organizama, posebice onih markiranih. Na taj se način zaista svatko može uključiti u sam projekt kao građanin – znan­stvenik i izravno pridonijeti istraživanju i zaštiti morskih kornjača u Jadranu. Aplikacija je vezana uz poseban interaktivni web gdje se može prijaviti, ali i vidjeti i sva druga opažanja korisnika aplikacije: https://www.euroturtles.eu/web-app.

Na stranicama projekta www.euroturtles.eu dostupne su sve informacije, a zainteresirani mogu  saznati razne zanimljivosti o projektu, mogu se pogledati kratki video filmovi o životu morskih kornjača, njihovom gnjiježđenju, o opravilištima za kornjače itd., a mogu se i preuzeti informativni materijali (brošure, promotivni letci, pa i slikovnica za djecu i dr.)

ULOGA HRVATSKOG PRIRODOSLOVNOG MUZEJA

Koja je uloga Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u svemu tome? Hrvatski prirodoslovni muzej kao glavni koordinator projekta vodi aktivnostima svih projektnih partnera što uključuje i znanstveno-istraživački dio (analize podataka, razvijanje mjera upravljanja, ali i informiranje javnosti itd.), ali i informiranje građana i javnosti te edukativni dio koji uključuje rad s djecom i učenicima radi podizanja svijesti o važnosti zaštite ovih morskih životinja. Hrvatski prirodoslovni muzej ima razvijen edukacijski program kao jedan od osnovnih alata kojima se znanstveno utemeljene informacije o stanju morskog okoliša, ugroženim vrstama i povezanim aktivnostima zaštite mora prenose lokalnoj i široj javnosti. O istraživanjima te postignutim rezultatima javnost se upoznaje specijaliziranim i posebno prilagođenim popularnim i promotivnim aktivnostima, predavanjima, stručnim i kreativnim radionicama u muzeju i izvan njega, na terenu. S obzirom na veliki broj posjetitelja muzeja, osobito školske djece kao i veliki broj pratitelja muzejskih društvenih platformi o projektu i potrebi zaštite morskih kornjača veliki dio javnosti je dobro upoznat sa time. Rezultat toga je da i mediji, ali i škole pokazuju veliko zanimanje za ovu temu, te su upravo škole jako zainteresirane da njihovi učenici sudjeluju u projektnim aktivnostima jer tako nastoje svoje učenike educirati kako bi bili odgovorniji u očuvanju okoliša i zaštiti prirode. Kroz sve aktivnosti koje je muzej proveo uključivanjem u ovaj veliki projekt, morske kornjače postale su ne samo poznate i široj javnosti već i vrlo popularne morske životinje.

MORSKE KORNJAČE U JADRANU

Morske kornjače plivaju našim oceanima već više stotina milijuna godina. Danas živi sedam vrsta morskih kornjača od kojih tri žive i u našem Jadranskom moru i  Sredozemlju. Najbrojnije i najčešće su dvije vrste, glavata želva (Caretta caretta) i zelena želva (Chelonia mydas), dok se treća vrsta sedmopruga usminjača (Dermochelys coriacea) tek povremeno može vidjeti u Jadranu. Sedmopruga usminjača s dužinom oklopa od 2 metra najveća je morska kornjača. Može težiti i do 1000 kg. Gotovo cijeli život provodi na otvorenom moru gdje se hrani pelagičkim beskralješnjacima. U našem Jadranu rijetko boravi. Glavata želva može dosegnuti dužinu do jednog metra, a  težiti i oko 100 kg. Hrani se ribama, pridnenim rakovima, školjkašima i puževima čije oklope i ljušture lako lomi zahvaljujući snažnim čeljustima. Zelene želve mogu narasti i do 1,5 m duljine i težiti oko 300 kg, a za razliku od ostalih vrsta morskih kornjača, one se hrane isključivo biljnom hranom i karakterizira ih zelenkasta boja masnog tkiva po čemu su i dobile ime.

EU PROJEKT „LIFE EUROTURTLES“

Organizacije i institucije koje se bave istraživanjima i zaštitom mora iz Hrvatske, Italije, Slovenije, Cipra, Grčke i Malte pokrenuli su 2016. godine projekt „Zajedničke akcije za poboljšanje statusa zaštite i očuvanja populacija morskih kornjača Europske unije – LIFE EUROTURTLES“. To je prvi mediteranski projekt za očuvanje morskih kornjača koji aktivnostima zaštite povezuje cjelokupno područje obitavanja vrste. Projekt ukupne vrijednosti od 5,1 milijun eura završava 2021. godine. Projekt sa 74 posto sufinancira LIFE, financijski instrument Europske unije, kojim se podržavaju projekti zaštite i očuvanja okoliša i prirode. Svakako je potrebno naglasiti da se radi o prvom takvom zajedničkom mediteranskom projektu koordiniranih aktivnosti istraživanja i zaštite želvi u koji je uključeno devet ustanova i institucija tih mediteranskih zemalja Europske unije.

Projektom koordinira Hrvatski prirodoslovni muzej, a voditelj projekta je morski zoolog, viši kustos muzeja, doc. dr. sc. Draško Holcer. Osim što Hrvatski prirodoslovni muzej vodi poslove vezane uz koordinaciju cjelokupnih projektnih aktivnosti i izvješćivanje prema Europskoj komisiji, muzej provodi i dio istraživanja koja uključuju zračna istraživanja u sjevernom Jadranu s ciljem identifikacije područja značajnih za očuvanje glavate želve, zatim aktivnosti podizanja svijesti javnosti te izradu i provedbu mjera zaštite. Uz muzej, u projektu u Hrvatskoj sudjeluje i Plavi svijet – Institut za istraživanje i zaštitu mora iz Velog Lošinja koji se bavi aktivnostima na smanjenju slučajnog ulova želvi kroz edukaciju ribara, proučavaju nove metode koje mogu pomoći da kornjače ne zalutaju u mreže stajaćice, zatim sudjuluju u obilježavanju glavatih želvi novim GSM odašiljačima kojima se prate njihove migracije te vodi oporavilište za morske kornjače. Doprinos projektu daje i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja RH kroz aktivnosti vezane uz identifikaciju potencijalnih područja za uključivanje u ekološku mrežu Natura 2000, a projekt podupiru i Grad Zagreb i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

EUROPSKI PARTNERI PROJEKTA

Uz Hrvatsku partneri projekta su Slovenija, Italija, Cipar, Grčka i Malta, zemlje u kojima djeluju institucije i organizacije koje se također dugi niz godina bave proučavanjem i zaštitom morskih kornjača. Projektni partneri su ARCHELON – društvo za zaštitu morskih kornjačaiz Grčke, Uprava za ribarstvo i istraživanje mora Ministarstva poljoprivrede, ruralnog razvoja i okoliša te ciparsko Sveučilište iz Cipra, Zaklada za prirodu iz Malte, Zavod za biologiju i biotehnologiju „Charles Darwin“ Sveučilišta La Sapienza Rim i WWF iz Italije, a iz Slovenije koparsko Sveučilište Primorska. Udruženi zajedno mogu bolje i kvalitetnije raditi za isti cilj – očuvanje populacija morskih kornjača. Upravo je to i glavni cilj projekta LIFE EUROTURTLES da se po prvi puta objedine akcije zaštite morskih kornjača u najvažnijim zemljama i područjima za očuvanje najveće populacije glavate i zelene želve u Europskoj uniji.

ŠTO UGROŽAVA MORSKE KORNJAČE?

Ribarstvo – morske kornjače često završe kao slučajni ulov u kočama, stajaćim mrežama i na parangalima u svim svjetskim morima, pa tako i u Jadranu i u Sredozemnom moru,

Turizam – razvoj turizma i sve veći broj turista na pješčanim plažama uništava mnoga gnjezdišta. Uznemiravanje noću tijekom gniježđenja smanjuje uspješnost gniježđenja jer mnoge ženke ne polažu jaja. Suncobrani i ležaljke probijaju pijesak i zabadaju se u gnijezda uništavajući mekana kornjačina jaja. Svjetla klubova i naselja uz plaže dezorijentiraju male kornjače koje umjesto prema moru kreću u suprotnom smjeru i ugibaju od iscrpljenosti ili vrućine,

Globalno zatopljenje – ekstremne vremenske prilike utječu i na promjene u oceanografskim značajkama koje održavaju stabilnost svjetskih mora. Promjene temperature uzrokuju povećavanje temperature pijeska u kojem se razvijaju jaja uzrokujući probleme u razvoju i manji broj izleženih kornjačica,

Gospodarstvo – iako strogo zabranjeno, u mnogim zemljama morske kornjače se ilegalno love radi mesa i jaja, a poseban problem predstavlja lov radi prodaje oklopa i prepariranih kornjača turistima.

Ekologija – onečiščenje mora plastikom i sličnim nerazgradivim proizvodima uzrokuje veliku smrtnost morskih kornjača.

KAKO SE UKLJUČITI U ZAŠTITU MORSKIH KORNJAČA?

• za početak možemo izbjegavati bacati u more ono što u njega prirodno ne pripada – primjerice  plastiku, posebno su opasne PVC vrećice, slamke i sl. koje kornjače mogu zamijeniti sa svojom prehranom kao što su primjerice meduze, pa ih progutati što može dovesti do uginuća,
• možemo reciklirati što više otpada koristeći predmete koji se mogu višekratno koristiti i time smanjiti emisiju ugljika kod kuće i na poslu jer je globalno zatopljenje problem s kojim se suočavaju svi stanovnici planeta, pa tako i morske kornjače. Promjene temperature utječu na prirodan odnos spolova u gnijezdima (spol želve određuje temperatura inkubacije jaja!) neophodan za opstanak želvi, a s porastom razine mora mnoga će gnjezdišta biti bespovratno izgubljena,
• treba poduprijeti samo okolišu prihvatljiv razvoj obale jer nekontrolirani i neplanski razvoj turizma, posebno nautički te prekomjerna izgrađenost obale (tzv. divlja gradnja) samo su neke aktivnosti koje posredno ili neposredno utječu i na život stanovnika u moru,
• izbjegavati, koliko je moguće, konzumirati morsku hranu čiji način ulova uzrokuje i velik slučajni ulov drugih morskih organizama, posebice ugroženih vrsta, kao što su morske kornjače.

Naslovna slika – Glavata želva

Slika 1 – Plakati i naljepnice s edukacijom za ribare

Slika 2 – Glavata želva ulovljena u koču

Slika 3 – Program građanska znanost

Slika 4 – Zelena želva

Slika 5 – Glavata želva sa satelitskim odašiljačem

Slika 6 – RTG glavate želve sa udicama

Slika 7 – Zaštita gnijezda Zelene želve – Cipar

Slika 8 – Zelene želve nakon izlijeganja odlaze u more – Cipar, Lara beach