OD ZAGREBA DO LASTOVA U 12 SATI
Tekst: R. F.
Foto: A. H.
Ponekad je do udaljenijih mjesta u Republici Hrvatskoj potrebno duže putovati nego do pojedinih gradova u EU. Posebno ako se radi o otocima i ako ste odlučite putovati osobnim automobilom. Međutim, i tome se može doskočiti upotrebom dostupnih domaćih vrsta prijevoza oslanjajući se na željeznicu i brodski prijevoz. Tako je i naše putovanje na najudaljeniji hrvatski naseljeni otok Lastovo s polaskom iz Zagreba započelo HŽ Putničkim prijevozom ukrcavajući se na brzi noćni vlak za Split. Prije ulaska u jednu od kabina vagona za spavanje ukrcali smo vozilo na posebni vagon HŽ-a koje nas je pratilo cijelim putem do odredišta. Osim što je i financijski vrlo prihvatljiv, put noćnim vlakom od Zagreba do Splita ostavlja čovjeka odmornim i naspavanim do jutarnjeg dolaska u Split, te nastavak putovanja. Ovom prilikom treba svakako naglasiti i mogućnost besplatne upotrebe lokalnog parkirališta na željezničkom kolodvoru u Splitu nakon što se automobil iskrca s HŽPP-ovog vagona za prijevoz vozila. Isto pravilo asistencije parkinga za vozilo vrijedi i prilikom povratka noćnim vlakom HŽ-a iz Splita za Zagreb.
SPLIT KAO MEDITERANSKA METROPOLA
Split se posljednjih godina uzdigao kao najveće i najznačajnije prometno turističko čvorište u Hrvatskoj, bez obzira radi li se zračnom, cestovnom, brodskom ili željezničkom prometu. U tu svrhu HŽ Putnički prijevoz je napravio poslovni iskorak na lokalnoj razini i povezao brzom željeznicom centar Splita s pripadajućom brodskom lukom i autobusnim kolodvorom prema zračnoj luci Split i obratno radi lakšeg i bržeg transfera putnika u
dolascima i odlascima do krajnjih destinacija. Posebnost Splita kao prometnog čvorišta čini ujedinjenje na istoj lokaciji mjesta za brodski, autobusni i željeznički promet sa svom potrebnom infrastrukturom.
NASTAVAK PUTOVANJA PREMA LASTOVU
Miris mora u toplim jutarnjim satima nagovještavao je miran nastavak putovanja prema Lastovu. Ukrcavši se s vozilom na jedan od trajekata Jadrolinije nastavili smo četverosatni put morem do našeg odredišta, pristavši pritom usput u Vela Luci na otoku Korčuli. Nacionalni brodar Jadrolinija održava brodsku vezu s najudaljenijim hrvatskim otokom dva puta dnevno putem katamarana i trajekta. Taj se broj brodskih linija u ljetnom periodu povećava obzirom na znatno veći broj putnika koji pristižu sa svih strana svijeta. Dolaskom na otok Lastovo iz udaljene hrvatske metropole na putovanje željeznicom i brodom proveli smo ukupno 12 sati. Možda se nekom neupućenom čini puno, ali razmatrajući sve opcije dolaska na otok u središtu Jadrana osobnim automobilom uz svu komociju koji taj put nudi, vremenski je to idealan odabir.
SUSRET S LASTOVOM
Po dolasku na otok Lastovo sami smo se uvjerili da je Lastovo idealno mjesto za miran život, pogotovo za one poput nas, koji na njega stignu iz užurbanog Zagreba. Najudaljeniji hrvatski naseljeni otok Lastovo, obilježen je brojem 46. Naime, Lastovo okružuje 46 otočića, na njemu se nalazi 46 crkvica, 46 brežuljaka i 46 dolina zasađenih maslinama, voćem i
vinovom lozom. Osim toga, Lastovo spada u najšumovitije hrvatske otoke. Nadalje, izrazito razvedene obale pružaju mogućnost beskrajnoga mira u brojnim uvalama i skrivenim lukama. Lastovsko otočje smješteno je 14 km prema jugu od otoka Korčule. Otočje spada u vanjsku skupinu južnodalmatinskih otoka i obuhvaća najjužniji hrvatski naseljeni otok Lastovo s pripadajućim otocima, otočne skupine Lastovnjaci i Vrhovnjaci te otok Sušac. Ukupno otok Lastovo broji pet naselja, i to: Ubli, Pasadur, Lastovo, Skrivena Luka i Zaklopatica. Naselje Pasadur broji stotinjak, a cijeli otok oko 800 žitelja. Najveće mjesto na otoku također nosi ime Lastovo, a nalazi se na sjeveroistočnoj strani otoka, u njegovoj unutrašnjosti.
U samome centru mjesta dostupno je tek ono osnovno, a sasvim dovoljno da ne remeti mir – dvije trgovine, dva caffee bara, neizbježan turistički ured i banka. Mjestom dominiraju specifične obiteljske kuće iz 15. i 16. stoljeća, od kojih gotovo svaka, kao zaštitni znak nosi bogato ukrašen “fumar”, odnosno dimnjak. Iako su davno postali specifičnost kuća u Lastovu, zanimljivo je da se tradicija fumara nastavlja i na novijim i obnovljenim građevinama na cijelome otoku pa ih je sve više i u Skrivenoj luci, Zakopatici…
KLIMA
Zahvaljujući svom položaju, Lastovsko otočje se odlikuje blagom mediteranskom klimom, klimom maslina. Uz Hvar i Mali Lošinj jedan je od najsunčanijih otoka na Jadranu što dokazuje prosjek od gotovo 2700 sunčanih sati godišnje. Prosječna temperatura zraka u siječnju iznosi 8,3 º C, a u kolovozu 24,9 º C. Blaga ljetna temperatura produljuje se dugo u jesen, pa mu je jesen toplija od proljeća. Najučestalija vrsta oborine je kiša, javlja se manja količina krupe, dok je snijeg prava rijetkost. Važan čimbenik za vegetaciju je vlaga, koja u sušnom razdoblju nadoknađuje kišu. Srednja godišnja vlažnost zraka iznosi 68%. U ruži vjetrova dominantne vjetrove čine jugo, te maestral, no također su učestali i bura, lebić, tramontana, te levanat.
PARK PRIRODE LASTOVSKO OTOČJE
˝Lastovsko otočje˝ je zbog svoje mistične ljepote, naglašene krajobrazne vrijednosti, gustih šuma i plodnih polja, zatim visokih obalnih strmaca, kopnenih i podvodnih špilja, te brojnih rijetkih morskih i kopnenih vrsta i staništa Hrvatski sabor 2006. godine proglasio Parkom prirode, što ga čini jedanaestim i najmlađim Parkom prirode u RH.
Park prirode „Lastovsko otočje“ obuhvaća ukupnu površinu od 53 km2 i 143 km2 morske površine. Lokacijski je opasan svjetionicima Sušca, Tajana, Glavata i Struge. Posebitost ˝Lastovskog otočja˝ čini i bogata kulturno povijesna baština – brojne crkvice, nesvakidašnji fumari, te tradicionalni lastovski Poklad. Značaj te tradicije koja se spominje još u Lastovskom statutu iz 1310. godine potvrdilo je i Ministarstvo kulture RH koje je Lastovski poklad 2008. godine proglasilo nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske.
UVALE I ZALJEVI
Jedna od najvećih i najljepših uvala na otoku, Skrivena luka, skrivena je od pogleda s mora pružajući zaštitu od vjetra i uzburkanog mora nautičarima kojima je otok Lastovo sve omiljenija postaja. Na sredini južne strane otoka, na morskom ulazu u Skrivenu luku, nalazi se rt Struga na kojem je 1839. izgrađen istoimeni svjetionik.
Uvala koja je postala omiljeno mjesto nautičarima, kako zbog samog položaja koji pruža rajski pogled na Korčulu i Lastovski kanal je Zaklopatica. U njezinoj blizini, na otočiću Mladine koji pripada Donjim škojima lastovskoga arhipelaga, odnosno Lastovnjacima, nalazi se plaža Saplun, jedina pješčana plaža na Lastovu.
Osim za nautičare, Lastovo je i pravi podvodni raj za ronioce. Podmorje je bogato florom i faunom, podvodnim špiljama, zaštićenim arheološkim nalazištima, a popularne lokacije za ronjenje su otočići Bijelac, Tajan te rt Struga. Ronjenje je moguće isključivo uz pratnju voditelja ronjenja i to putem ovlaštenih ronilačkih centara.
OPROŠTAJ S MISTIČNIM OTOKOM
Za kraći putopis poput ovoga mogli bismo zaključiti kako Lastovo predstavlja idealno mjesto za upoznavanje svoje zemlje i mediterana kao nekadašnjeg ekumenskog središta svijeta. Dakle, moglo bi poslužiti i kao putokaz za odluke na brojna školska putovanja i to po uzrečici “upoznaj domovinu da bi je više volio”. I to posebno na okolnost kako je Hrvatska mediteranska zemlja okrenuta moru i pomorstvu. Stoga i naš odabir da putujemo s kontinenta tradicionalnim prijevoznim sredstvima poput željeznice, a nakon toga brodom predstavlja daljnja otkrivanja ljepote putovanja.
Odlazeći s mističnog otoka sabrali smo sve pozitivne utiske, ali, naravno, uz brojne prednosti života na Lastovu postoji i druga strana medalje. Najveći su problemi za stanovnike Lastova spore veze s kopnom i drugim otocima. Problem su također i relativno loše ceste, kao i slaba elektrifikacija po cijelom otoku. Od lokalnih i državnih vlasti stanovnici Lastova očekuju da te probleme riješe. No, unatoč uočenim nedostacima, čini se da stanovnici Lastova imaju pozitivan stav i životna razmišljanja.
