NAJAVA ZAOKRETA DOSADAŠNJE POLITIKE O MIGRANTIMA
Tekst: Panopticum
Foto: EK
Jedna od dvije glavne teme izvanrednog samita EU-a koji će se održati u Bruxellesu u prvoj polovici veljače 2023. biti će problem migracija koje sve više opterećuju odnose među državama članicama. Prema neslužbenim najavama Hrvatska će biti posebno u fokusu samita budući je ona sada vanjska granica šengenskog prostora i Unije. Jedan od zadataka samita biti će davanje odgovora kako spriječiti gomilanje migranata u BiH i vraćanje onih koji nemaju pravo na azil ishodišne zemlje.
Naime, prema dosadašnjim pokazateljima vraćanje neregularnih dolazaka migranata prilikom pokušaja nelegalnog ulaska u EU pokazalo se vrlo dobrim sredstvom odvraćanja te predstavlja važan poticaj za buduće sprječavanje velikog broja ilegalnih dolazaka u EU. Rast zabilježenih ilegalnih dolazaka u EU, kojih je tijekom 2022. godine bilo 330 tisuća, nije posljedica ratova ili protjerivanja već je uzrokovan nekim drugim motivima.
Nadalje, u EU je tijekom 2022. godine ukupno podneseno 924 tisuće zahtjeva za azilom, što je skoro triput više nego što je ilegalnih dolazaka što znači da je većina podnositelja zahtjeva legalno ušla u EU.
Podsjetimo, početkom jeseni 2022. godine zabilježen je velik rast dolazaka migranata srednjomediteranskom rutom prema Italiji, zatim istočnomediteranskom rutom preko Turske i Cipra u Grčku i zapadnobalkanskom rutom, međutim je on zajedničkim naporima zemalja članica EU zaustavljen. Primjerice, na taj način u zadnja dva mjeseca 2022. godine je zabilježen pad broja nelegalnih dolazaka preko zapadnobalkanske rute za jednu trećinu.
Financijska sredstva koje je EK predložila za zaštitu vanjskih granica EU od migranata za proračunsko razdoblje od 2021. do 2027. godine iznosila su 11,4 milijardi eura. No, Vijeće je odlučilo smanjiti sredstva gotovo za polovicu, tako da sada 27 članica EU ima na raspolaganju samo šest milijardi eura. Kao što je već poznato, EK na čijem je čelu Ursula von der Leyen, predložila je krajem 2020. godine novi pakt o migracijama i azilu čiji je glavni element da obvezujuće kvote zamijeni obvezujuća solidarnost tako da one zemlje koje ne žele prihvatiti migrante koji imaju pravo na azil moraju financijski pomoći onima koje to žele. Međutim, prijedlog šefice EK o obvezujućoj raspodjeli migranata po kvotama doveo je do velikih podjela među državama članicama EU.
