KUPA – RIJEKA U SREDIŠTU HRVATSKE

Tekst: Dario Hrupec

Foto: SGEM

Hrvatsko prirodoslovno društvo, izdavač časopisa Priroda, organizira ciklus znanstveno – popularizacijskih predavanja pod nazivom Priroda uživo. Predavanja se održavaju dvaput mjesečno, a svako je popraćeno člankom u časopisu Priroda, jednim od najstarijih časopisa za popularizaciju prirodnih znanosti u Europi, koji izlazi od 1911. godine.

U četvrtak, 31. listopada 2019. s početkom u 19.30 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5 u Zagrebu predavanje će održati prof. dr. sc. Stanislav Frančišković – Bilinski pod nazivom “Kupa, rijeka u središtu Hrvatske – primjer geokemijskih istraživanja u drenažnom bazenu”.

Jeste li znali da je Kupa doista rijeka u središtu Hrvatske? Naime, njezin sliv se nalazi točno na prijelazu između Jadranske i Panonske Hrvatske, te doista zauzima središnji položaj na karti Hrvatske. Drenažni bazen Kupe ima međunarodni status – naime uz najveći dio koji pripada Hrvatskoj njegovi dijelovi se nalaze u Sloveniji te, što je manje poznato, u Bosni i Hercegovini. Zanimljivo je i spomenuti da 300 km duga Kupa izvire podno Risnjaka na svega dvadesetak kilometara od Jadranske obale, a ne utječe u njega već u 1500 km daleko Crno more putem Save i Dunava. Slivu Kupe pripadaju i zaštićena područja prirode, kao što su Nacionalni parkovi Plitvička jezera i Risnjak. Ovo je i vrlo raznoliko područje u kojem nalazimo vrlo ranjivi krš i pojave u njemu, poput rijeka ponornica kao što je primjerice Dobra, ali i područje nekrških nizinskih rijeka. Donedavno je ovo područje bilo vrlo slabo istraženo što se tiče geokemijske karakterizacije. Istraživanja današnjeg predavača otkrila su nekoliko zanimljivih fenomena prisutnih u ovom drenažnom bazenu. Između ostaloga otkrivena je ogromna barijeva anomalija u sedimentima Kupice i Kupe, koja je u njih dospjela kroz krško podzemlje nepažljivim postupanjem s rudničkim odpadom iz nekadašnjeg rudnika barita u Homeru kod Lokava. Otkrivene su i magnetske anomalije u sedimentima Mrežnice i Dobre, koje su ukazale na antropogeno zagađenje, odnosno na prirodni događaj u dolinama tih rijeka. O svemu ovome i o drugim stvarima vezanima uz ovaj prekrasni sliv čuti ćete u ovom predavanju.

Dr. sc. Stanislav Frančišković – Bilinski viši je znanstveni suradnik koji radi u Zavodu za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu. Doktorirao je 2005. godine na geokemiji vodotočnih sedimenata u drenažnom sustavu rijeke Kupe. U svojem znanstvenom radu bavi se istraživanjima riječnih, estuarijskih i morskih sedimenata, s posebnim osvrtom na utvrđivanje zagađenja i kvalitetu sedimenata. Također se bavi i istraživanjima različitih problema u kršu. U okolišnim istraživanjima koristi metodu magnetskog susceptibiliteta. Autor je ili koautor je oko 40 znanstvenih radova citiranih u CC-bazi te mnogih drugih radova i priopćenja sa znanstvenih skupova.

 

Ova web-stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se s time možete slagati, ali možete odbiti ako želite. Slažem se Opširnije...