KARTA PANONSKOG MORA

Tekst: V. Cipan

Foto: Google Maps / Map Tiler

Prije više od 10 milijuna godina, postojala je značajna vodena površina na području današnje Panonske nizine. Riječ je bila o Panonskom moru koje je kasnije postalo Panonsko jezero. Prekrivalo je veći dio današnje Mađarske, dijelove Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovačke, Češke, Austrije, Rumunjske – čak i dijelove Ukrajine.

Panonsko more je iščeznulo prije oko 600 tisuća godina, ali je ostavilo svoje brojne tragove. Fosilni ostatci i geološke formacije nam pričaju priču o davno izgubljenom moru koje je nekada pokrivalo velike dijelove središnje Europe.

Premda je Panonsko more nestalo prije oko 600 tisuća godina, ono nije bilo kratkoga vijeka. Zapravo, postojalo je oko 10 milijuna godina (premda se po ovom pitanju akademski i drugi izvori razlikuju – neki navode kako je trajalo i 30 milijuna godina). Danas pouzdano znamo da je Panonsko more postojalo tijekom miocena i pliocena.

Bilo je to razmjerno plitko more čija dubina u pravilu nije prelazila 1000 metara, a površina mora je bila oko 200 tisuća kvadratnih kilometara. Tijekom svojeg postojanja, Panonsko more je prošlo kroz tri faze. Od svojeg postanka kao slanog mora, preko jezera bočatih karakteristika (u tu je fazu ušlo kada je izgubilo svoju vezu s mnogo većim Paratethysom pa sve zbog izdizanja Karpata) sve do pretvaranja u močvaru i niz manjih jezera koja su uglavnom iščeznula. Zahvaljujući značajnim razlikama u salinitetu, zadivljujuće raznolika i endemska fauna se razvila na ovom području.

Zašto je presušilo Panonsko more?

Kako je spomenuto ranije, tijekom razdoblja miocena, počinje proces izdizanja Karpatskog gorja. Polagano, ovo je izdizanje izdvojilo Panonsko more i odsjeklo ga od ostatka Paratethysa. Taj je proces trajao 10ak milijuna godina tijekom kojih se more pretvorilo u jezero. Kroz milijune godina koji su uslijedili, Panonsko more, sada već jezero, počelo je svoj proces isušivanja i nestanka. U svojoj punini, Panonsko more je prestalo postojati prije 600 tisuća godina.

Karte Panonskog mora s Wikipedije

Na Wikipediji se može pronaći nekoliko različitih karata Panonskog mora. One pružaju odličan uvid i općenit pregled površine koju je pokrivalo Panonsko more. Međutim, htio sam pokušati i napraviti nešto precizniju rekonstrukciju mogućeg dosega Panonskog mora. Počeo sam s kartama s Wikipedije i potom sam granice Panonskog mora ucrtao na zemljovid s granicama današnjih država i njihovih geografskih značajki. Započeo sam s ovom kartom.

Nakon toga sam ucrtao granice mora na današnji zemljovid i satelitske snimke. Ovo je bio rezultat.

Karta Panonskog mora – visoke razlučivosti

Ono što znamo, pouzdano i van svake dvojbe, je postojanje Panonskih otočnih gora i planina. Brojni fosilni ostatci i geološke formacije na njima nam danas pričaju priču o davno iščezlom moru. Gorja (a tada otoci), poput Papuka, Psunja i Medvednice (u Hrvatskoj) te Fruške gore i Mecseka u Srbiji, odnosno Madžarskoj su bili bogati biljnim i životinjskim svijetom. Danas se na ovom području pronalaze fosilni ostatci morskih pasa, brojnih riba i školjkaša.

Uporabio sam alat koji se zove Flood Map te sam s njim simulirao višu razinu mora sve dok nisam dosegnuo obrise koji odgovaraju geološkim tragovima. Rezultat je ova karta koju dijelim s vama.

Iako ova karta nije u znanstvenom i akademskom smislu riječi striktna i precizna, ona i dalje predstavlja i daje dobar uvid u mogući doseg Panonskog mora i Panonskog jezera. Zapanjujuće je danas pomisliti kako je veći dio Madžarske i značajan dio Hrvatske bio ispod stotinama metara dubokog Panonskog mora. Pogledajte ove izdvojene detalje.

Slavonski otoci – Moslavačka gora, Papuk i Dilj

Zagreb i Slovenski arhipelag

Budimpeštanska rivijera

Danas, nažalost, više nemamo Daruvarsku rivijeru ili onu oko Pečuha, međutim, srećom, Jadransko more je blizu. Svakog ljeta milijuni posjetitelja iz središnje Europe, koja je i sama bila pod morem, danas svoje osvježenje traže na Jadranu. Karte su kreirane na temelju Google Mapsa, MapTilera i OpenStreetMap rješenja. Autorska prava kartografskih podataka pripada tim nositeljima autorskih prava.

 

Ova web-stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se s time možete slagati, ali možete odbiti ako želite. Slažem se Opširnije...