EU KAO GARDEN MALL

Tekst: Panopticum/HINA

Foto: DPA/EU Commission

Europska komisija predstavila je u srijedu. 11. prosinca 2019. u Bruxellesu na čelu s Ursulom von der Leyen Europski zeleni plan, tzv. Green Deal, kojim se želi postići da Europa do 2050. bude prvi klimatsko neutralan kontinent te istodobno osnažiti gospodarstvo i poboljšati zdravlje i kvalitetu života europskih građana.
Kako se neslužbeno može saznati i dio hrvatskih EU parlamentaraca je podržao spomenuti projekt, posebmo na okolnost uključivanja naših otoka u navedeni plan. Europski zeleni plan je nova strategija rasta koja daje više nego što oduzima. U projektnom planu je opisano kako preobraziti trenutni način života i rada te proizvodnje i potrošnje kako stanovnici EU zdravije živjeli i inovativnije radili. Svi možemo sudjelovati u tranziciji i imati koristi od mogućnosti koje ona donosi”, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja je plan predstavila na izvanrednoj sjednici Europskog parlamenta u Bruxellesu.

Ursula von der Leyen naglašava da je moguće biti održiv i konkurentan te uvjeriti druge zemlje svijeta da slijede primjer EU-a. Osim toga, Von der Leyen je iz Europskog parlamenta poručila da Komisija ovim planom, koji se sastoji od 50 praktičnih koraka do 2050., odgovara na veliku zabrinutost javnosti zbog klimatskih promjena. Upozorila je da njegovo ostvarenje neće biti lagano i da će za to trebati više od jedne generacije, ali i izrazila uvjerenost da je to izvedivo i da još nije prekasno.

OSIGURANJE PRAVEDNE TRANZICIJE

Izvršni potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans upozorio je, u priopćenju, da proživljavamo klimatsku i ekološku krizu. Europski zeleni plan predviđa mjere za poticanje učinkovitog korištenja resursa prelaskom na kružno gospodarstvo, za zaustavljanje klimatskih promjena, preokretanje trenda gubitka bioraznolikosti i smanjenje zagađenja okoliša. On nadalje navodi potrebne investicije i dostupne financijske instrumente te objašnjava kako osigurati pravednu i uključivu tranziciju. Plan pokriva sve sektore gospodarstva, od prometa, energetike, poljoprivrede i građevinarstva do industrija kao što su proizvodnja čelika, cementa, tekstila, kemikalija te ICT.

OD FARME DO VILICE

Europska komisija predstavit će u roku od 100 dana prvi “europski zakon o klimi” kako bi cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. dobio zakonsku snagu. Komisija će pripremiti i strategiju za bioraznolikost do 2030., novu industrijsku strategiju i akcijski plan za kružno gospodarstvo. Nadalje, EU najavljuje također strategiju za održivu proizvodnju i distribuciju hrane “Od farme do vilice” te prijedloge za smanjenje zagađenja okoliša. Odmah će započeti i s radom na planu za smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 50 posto do 2030., sa željom da to bude 55 posto, u odnosu na razine iz 1990. Da bi se postigla klimatska neutralnost, emisije iz prometa trebat će, primjerice, smanjiti za 90 posto do 2050. Promet je odgovoran za četvrtinu emisija u EU. Komisija predviđa i moguće proširenje europske sheme za trgovanje emisijama na nove sektore, a mogla bi predložiti i uvođenje poreza na ugljik na granici kako bi se zaštitilo europske proizvođače čelika i druge energetski intenzivne industrije od jeftinijeg uvoza iz zemalja s manje strogim politikama za zaštitu klime.

KLIMATSKI PAKT

Za ostvarenje tih ciljeva bit će potrebna velika ulaganja. Da bi se ostvarili sadašnji klimatski i energetski ciljevi do 2030. procjenjuje se da će biti potrebno 260 milijarda eura dodatnih ulaganja na godinu, a za to će trebati mobilizirati i javni i privatni sektor. Komisija će početkom 2020. predstaviti investicijski plan koji bi trebao pomoći da se to ostvari. Najavljuje i plan za sudjelovanje privatnog sektora u financiranju zelene tranzicije koji bi trebao biti predstavljen u trećem kvartalu 2020. Komisija smatra da bi barem 25 posto dugoročnog proračuna EU-a, Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027., trebalo biti posvećeno mjerama za klimu, a potpora se očekuje i od Europske investicijske banke (EIB), kao i sudjelovanje nacionalnih proračuna putem sufinanciranja projekata. Za regije koje jako ovise o fosilnim gorivima i koje će biti najteže pogođene klimatskom tranzicijom, Komisija predviđa potporu putem Mehanizma za pravednu tranziciju koji će uključivati poseban fond u sklopu kohezijske politike u novom dugoročnom proračunu EU-a. Komisija želi pomoći mobilizaciji investicija u tim regijama u ukupnoj vrijednosti od 100 milijardi eura kroz idućih sedam godina. Za najugroženije građane predviđaju se programi za stjecanje novih vještina kako bi mogli pronaći posao u novim gospodarskim sektorima. U ožujku 2020. Komisija će pokrenuti “klimatski pakt” kako bi se građanima omogućilo da sudjeluju u pripremi novih mjera, kako bi se potaknula razmjena informacija, pokrenule građanske inicijative i prezentirala rješenja koja se mogu kopirati.

POZIV ZA SPAS PLANETE

EU Komisija naposljetku upozorava da su izazovi klimatskih promjena i degradacije okoliša globalni problem koji zahtijeva globalni odgovor i poziva druge države i međunarodne organizacije da ulože veće napore u borbu za spas planeta. Prema planu EU, mjere za smanjenje emisija na globalnoj razini treba utrostručiti kako bi se globalno zatopljenje ograničilo na ispod dva stupnja Celzijevih, a ako se zatopljenje želi ograničiti na 1,5 stupnjeva, potrebno je uložiti pet puta veće napore.

 

Ova web-stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se s time možete slagati, ali možete odbiti ako želite. Slažem se Opširnije...