DELOŽACIJA ZNANOSTI IZ LOKALNE ZAJEDNICE – NEVIĐENA SRAMOTA U ZEMLJI ZNANJA
Tekst: Dr. sc. Ljerka Marjanac
Foto: ProGEO-Hrvatska
Gdje i na kakvim nogama počiva znanost i kakav je položaj znanstveno-stručnih udruga u našoj domovini – Zemlji znanja?! Tužno je da se uopće postavlja ovakvo pitanje. Uspjesi hrvatskih učenika koji osvajaju zlata i srebra na svjetskim natjecanjima iz različitih područja znanosti i tehnologije, i uspjesi pojedinih hrvatskih znanstvenika koji postižu zavidne rezultate na međunarodnoj razini, još uvijek nisu dovoljan pokazatelj da smo zaista Zemlja znanja i znanosti. Mnogi se uspjesi nižu, ali gdje o njima čitamo, gdje su udarne vijesti, zašto ti rezultati nisu glavni naslovi u vijestima javnih medija…? Ne treba znanosti senzacionalizam, ali joj treba prepoznatljivost i vidljivost, naklonost i podrška, financiranje, radni uvjeti i da ne nabrajam dalje.
Za radnog vijeka, znanstvenici i istraživači redom su članovi profesionalnih znanstvenih udruženja i često svoj znanstveno-istraživački rad povezuju s djelovanjem u udruzi. No što se događa njihovim odlaskom u mirovinu? Nakon dugog radnog vijeka pojedinci znanstvenici, zaljubljenici u svoju profesiju i popularizaciju znanosti, nastavljaju rad u znanstveno-stručnoj udruzi sa željom da i dalje prenose znanje i iskustvo kroz popularizacijske aktivnosti koje su redom radionice, predavanja i izložbe za opću populaciju svih uzrasta. Osobno spadam u tu malobrojnu skupinu i sudjelujem u znanstveno-popularizacijskim aktivnostima kroz znanstveno-stručnu udrugu, Hrvatsko geološko društvo u ranijim godinama, a od 2005. g. kroz udrugu ProGEO-Hrvatska koju od tada i vodim. Duže od 25 godina bavim se geološkom baštinom i popularizacijom geologije zajedno s mnogo uspješnijim i iskusnijim popularizatorima znanosti, gotovo 20 godina kroz udrugu ProGEO-Hrvatska. Dobar popularizator i komunikator znanosti iznimno dobro vlada znanjem temeljenim na dugogodišnjem znanstveno-istraživačkom radu i iskustvu u komunikaciji s javnošću. Što to znači u geologiji, također području STEM obrazovanja? Temelj geološkog istraživanja je terenski rad i prikupljanje uzoraka stijena, fosila, minerala, nakon čega slijedi temeljita kabinetska obrada. Naravno da znanstveno-istraživački rad u geologiji uključuje i sve dostupne tehničke metode za istraživanje i prikupljanje podataka o građi Zemlje i geološkim procesima. Upravo na svemu tome se temelji i stvara sadržaj znanstveno-popularnih radionica, predavanja, izložbi kojima se građanstvu, i mladima i starima, nastoji približiti geologija i sve srodne znanstvene discipline, te značaj geologije u obrazovanju, razvoju društva i različitim aspektima strateškog planiranja.
KAKO ŽIVI JEDNA ZNANSTVENO-STRUČNA UDRUGA
Opisujem primjer udruge koju vodim od 2005. g. Hrvatska udruga za promicanje i zaštitu geološke baštine ProGEO-Hrvatska (nadalje Udruga) registrirana je u gradu Zagrebu 2005. g. Osnivači i najaktivniji članovi Udruge godinama su djelovali unutar svojih radnih kolektiva i tako provodili popularizacijske aktivnosti zacrtane u redovitoj djelatnosti. Međutim, ti isti osnivači i najaktivniji članovi odlaskom u mirovinu ostali su bez radnog prostora, ali niti Udruga nema radni prostor. Kako dalje? Tragalo se za mogućnostima na svim stranama, ali više je bilo „zidova“ nego rješenja. Jedini natječaj u kojemu su troškovi najma radnog prostora bili prihvatljivi, bio je natječaj za stabilizaciju i razvoj udruga koji svake godine raspisuje Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Međutim, znanstveno-stručne udruge koje djeluje na području prirodnih znanosti nisu prihvatljivi prijavitelji! Pa zar znanstveno-stručne udruge nisu dio civilnog društva, zar znanost ne doprinosi razvoju civilnog društva? A mi živimo u Zemlji znanja! Nažalost, niti natječaj Grada Zagreba za dodjelu prostora udrugama nije bilo rješenje jer se u najam nude derutni prostori u koje treba uložiti poveću svotu novca za dovođenje u uporabno stanje.
POSTIGNUĆA UDRUGE UNATOČ PROBLEMIMA
Od svoga osnutka Udruga je postigla zavidne rezultate u popularizaciji geologije i srodnih znanosti. Iako nam je glavni cilj vrednovanje i zaštita geološke baštine, te su aktivnosti zbog nedostatnog financiranja i nedostataka u zakonodavstvu, ipak potisnute u drugi plan. Udruga je zato nastavila rad i djelovanje uz moto „Znanjem čuvamo geološku baštinu“ s ciljem promicanja geoznanosti, te organizirala i provodila niz znanstveno-popularnih radionica i predavanja. ProGEO-Hrvatska je tako bila prva hrvatska udruga koja je financijskom potporom Marie Curie Actions organizirala manifestaciju „Europska noć istraživača“ 2010. i 2011. g. u nekoliko gradova Hrvatske. Održale su se brojne radionice i predavanja putem kojih su brojni posjetitelji mogli upoznavati znanstvenike i njihov istraživački rad. Udruga je u suradnji s mjesnim samoupravama otoka Raba osnovala Geopark otok Rab, postavila je na otoku nekoliko geo-staza s oko 80 poučnih tabli o geološkim zanimljivostima. Udruga je od samih početaka suorganizator Festivala znanosti u Zagrebu i na otoku Rabu. Već 2017. g. organizirala je obilježavanje Svjetskog dana asteroida u Tehničkom muzeju Nikola Tesla, koji se od tada obilježava svake godine. Također je organizirala dva međunarodna simpozija na otoku Rabu; 5. ProGEO simpozij 2008. i prvi simpozij „Geopark i znanosti“ 2022. g. Članovi Udruge sudjeluju u znanstvenim i obrazovnim programima Hrvatskoga radija i televizije. Autori su znanstveno-popularnih izložbi “Klima kroz geološku prošlost Zemlje”, “Prošlost i sadašnjost u pijesku”, “Okusi znanosti“, “Dječji crtež : Ja znanstvenik“, “Imapktori, impakti, impaktni krateri i njihove posljedice” i “Geološka baština”, koje putuju Hrvatskom. Brojne aktivnosti Udruge dio su redovitog popularizacijsko-edukacijskog programa HOLO-GEA. Najskorije, Udruga je sudjelovala u pripremi postava izložbe o Zagrebačkim potresima u Muzeju grada Zagreb, s kojim će u suradnji uskoro pripremati novu znanstveno-popularnu izložbu.
MEĐUNARODNO DJELOVANJE UDRUGE
Udruga ProGEO-Hrvatska je osnovana uz podršku i ciljeve tada europske asocijacije, a danas ProGEO međunarodne asocijacije za zaštitu geološke baštine (ProGEO International association for conservation of the geological heritage). Predsjednica Udruge od 1998. g. zastupa Hrvatsku u ProGEO-u, a od 2021. je voditeljica ProGEO Regionalne grupe za jugoistočnu Europu i dopredsjednica međunarodne ProGEO asocijacije. Od 2022. g. voditeljica je UNESCO IGCP projekta “Smart geology for better community – integrating geological heritage of southeast European countries into sustainable development strategies” u kojem sudjeluje 40-tak članova ProGEO asocijacije iz 12 zemalja jugoistočne Europe. Kroz ovaj projekt i druge aktivnosti se želi širokoj javnosti približiti geologija i važnost geološke baštine u obrazovanju, razvoju društva i strateškom planiranju.
I DALJE PROBLEMI S RADNIM PROSTOROM
Pukim slučajem i uz pomoć drage suradnice (na žalost žrtva je COVID-a) došlo se do rješenja koje smo optimistično smatrali dugoročnijim, ali dogodilo se sasvim suprotno. Udruga je krajem 2020. g. dobila odobrenje za korištenje ureda u prostoru Mjesnog odbora Antun Mihanović na Trešnjevci. Rekoše nam da nije predviđeno držanje stvari u uredu zbog mogućnosti provala i krađe, što se vjerojatno događalo u prošlosti. No, kao i korisnici nekoliko drugih ureda i mi smo unijeli stvari za naš redoviti rad jer i na portalu Grada Zagreba piše da udruge „korisnici mogu u prostorima mjesne samouprave svoje uobičajene djelatnosti obavljati bez plaćanja naknade“. Želim naglasiti „uobičajene djelatnosti“ jer to su u Udruzi ProGEO-Hrvatska kreiranje i postavljanje znanstveno-popularnih izložbi (priprema sadržaja, izrada izložka i panoa, opremanje izložbe svime što je protrebno), kreiranje i održavanje radionica (koriste se zbirke uzoraka stijena, minerala i fosila, i drugi likovni materijali), obrada terenskih podataka o geološkoj baštini (analize uzoraka i slično). Dakle, za uobičajenu djelatnost potrebni su odgovarajući materijal što god da to bilo. Za našu Udrugu sastanci nisu uobičajena i registrirana djelatnost nego je sve drugo prije navedeno, a za to su neophodna sredstva rada kao što su uzorci stijena, minerala i fosila, pribori za radionice, materijali za izradu replika i izložbenih eksponata, alati, mikroskopi, kompjutori, itd. Sastanci se mogu održavati i drugdje.
S našim radom u odobrenoj prostoriji Mjesne zajednice sve je bilo manje-više u redu do dolaska nove stranačke vlasti 2021. god. i time izbora novih članova Vijeća mjesnog odbora (nadalje VMO). Početkom godine sazvan je prvi i jedini sastanak s predstavnicima Udruga kojima je odobreno korištenje ureda kako bi se Vijeće s nama upoznalo. Već tada tumačenje potreba Udruge nije naišlo na plodno tlo. Krenule su promjene, jednostavno rečeno „treniranje strogoće“ u prostorijama MO-a. Zaredala su upozorenja elektroničkom poštom da iselimo stvari, ali samo ProGEO, a ne i ostali korisnici koji u uredima također imaju svoje stvari i arhive. Nizala su se e-mail upozorenja da smo u prostoru MO-a izvan dodijeljenog termina, a mailovi su stizali redovito oko ponoći. Upozoravalo nas se višekratno da nije predviđeno držanje stvari u uredu korisnika, ali to znači da nije niti zabranjeno, a niti u jednom pravilniku izrekom ne piše da je držanje stvari zabranjeno iz nekog razloga, niti da su prostorije namijenjene isključivo za sastanke. Istovremeno u jednoj dvorani pjeva zbor, a vježbači vježbaju. Zar su i to sastanci? Na žalost, VMO nam u svibnju 2022. daje rok za iselenje (e-mailom) i ultimatum da ako to ne učinimo dobrovoljno da će oni organizirati pražnjenje ureda koji koristimo. Zar stvari na ulicu, imovinu koja je stjecana državnim novcem? S kojim pravom takav nastup? Neznanje, mržnja prema znanosti, dokazivanje moći? Zaista tužno za našu Zemlju znanja. Nismo se iselili niti su prijetnje ostvarene, sve do siječnja 2023. godine kada su rješavali zahtjeve korisnika za narednu godinu 2023. U njihovoj odluci piše da smo „udruga problematičnog ponašanja“ i da nam ne odobravaju daljnje korištenje ureda. Zar smo „grupa delikvenata“? To je prvorazredna uvreda za Udrugu i njene članove, znanstvenike i profesore i ljubitelje prirode. „Problematični“ smo vjerojatno zato jer su članovi Udruge sami odnašali smeće u konteiner, više dana za redom pa i vikendom (uz znanje domara i dežurne gospođe) skupljali vodu u kante i prali pod kada je nakon zamjene novi bojler centralnog grijanja curio i plavio pod, popravili potrgane rolete, itd. Prostorije MO-a dugo su bile bez osnovnih sanitarnih uvjeta; bez grijanja, bez čišćenja, bez wc-a, prozori se i dalje u nekim uredima ne mogu zatvoriti, a negdje su i razbijena stakla. U „Odobrenju“ koje su potpisali svi korisnici stoji da se treba pridržavati uputa o korištenju prostora, no te upute ne postoje, barem nisu napisane na vidnom mjestu. Također piše da treba „onemogućiti pristup u prostorije trećim osobama, odnosno osobama koje nisu u izravnoj vezi s aktivnostima korisnika“, a u naš se ured višekratno ulazilo bez našeg znanja. Tko su bile te treće osobe i kojim su pravom provodile nadzor?
Doživjeli smo i ovu „zgodu“! Povodom dana MO, VMO želi „dati prostor udrugama koje nešto konkretno rade s korisnicima i nude specifične usluge korisnicima“ pa ako se kao udruga vidimo u ovome opisu možemo se javiti VMO-u s prijedlozima. Što to znači? Zar VMO preispituje rad udruge ProGEO i njezinu društvenu korisnost? Naša Udruga zapravo nudi vrlo specifične usluge korisnicima, nudi znanja o geologiji kao struci, nudi tumačenja geoloških procesa u prirodi, svih onih procesa koji mogu ugroziti ili već ugorožavaju ljudske zajednice, nudi znanje o tim prirodnim procesima i kako s njima živjeti, promovira i tumači geološku baštinu ne bi li javnost konačno shvatila da je ovaj planet neponovljiv kao i sva njegova bogatstva, da je ovaj planet živi organizam i da će živjetni s nama ili bez nas. No, čini se da je VMO-u ovo malo preteško gradivo, pa je udrugu ProGEO bolje udaljiti iz prostorija Mjesne zajednice Antun Mihanović tako da ju se proglasi udrugom „problematičnog ponašanja“ i time nepoželjnom u tim prostorijama. Zašto? Zato jer smo u uredsku prostoriju unijeli materijale za naš uobičajeni rad temeljem registrirane djelatnosti i poželjeli raditi češće nego u dodjeljena dva termina tjedno. Zbog naših potreba, VMO nam je preporučio da „potražimo komercijalni prostor“. Zaključak: oni su „Možemo“ pa valjda mogu, a Udruga nije – pa ne može!
Pitam se, što bi postigli da radimo samo nekoliko sati tjedno? Sufinanciranje programa Udruge povlači odgovornost realizacije odobrenog programa i pravdanja sredstava, a ta sredstva ne uključuju troškove radnog prostora i režija. Međutim, na uporno obrazlaganje naših potreba zbog specifične djelatnosti VMO se oglušivao od njihovog stupanja na funkciju. Ćak niti nabrajanje ostvarenih značajnih rezultata u 15-godišnjem radu Udruge nije naišlo na razumijevanje nego na uskraćivanje korištenja ureda i deložaciju ukoliko to sami ne učinimo. SRAMOTA U ZEMLJI ZNANJA!
