PREDSTAVLJEN PROGRAM OBILJEŽAVANJA 180. OBLJETNICE MATICE HRVATSKE
Tekst: Jelena Gazivoda/Panopticum
Foto: Mirko Cvjetko
Cjelogodišnjim programom u više od 120 ogranaka u zemlji i izvan nje najstarija hrvatska kulturna institucija Matica hrvatska obilježit će 180 godina od osnutka (utemeljena 10. veljače 1842.), dok će tribinama u Matici hrvatskoj otvarati javne rasprave o aktualnim temama. Među prvima, 25. siječnja 2022. bit će ona o potrebi uvođenja eura s kojom će krenuti i podcast, najavio je predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran na konferenciji za medije.
Uz predstavljanje nove uprave (Predsjedništva MH), koju osim predsjednika Mire Gavrana čine potpredsjednici Mario Jareb, Dubravka Oraić Tolić i Damir Zorić, glavni tajnik Marijo Dominiković, gospodarski tajnik Ivica Nuić te književni tajnik Božidar Petrač, iznijeti su planovi za slavljeničku godinu, dosadašnje ostvarene aktivnosti, ali i novosti koje bi pridonijele boljem djelovanju Matice hrvatske.
Od izborne skupštine 6. studenoga prošle godine konstituirana su sva Matičina tijela, doneseno je osamdeset odluka, a Miro Gavran izrazio je zadovoljstvo i optimizam jer je u prvih mjesec dana pristupilo više od sto novih članova te je ujedno najavio zadržavanje svih dosadašnjih planiranih aktivnosti, no i pokretanje novih. Najavio je pokretanje tribine Sučeljavanja u Matici hrvatskoj. Prva će biti o temi uvođenja eura u Hrvatskoj 25. siječnja 2022. gdje je moderator novi gospodarski tajnik Ivica Nuić, dok će panelisti biti Damir Zorić, Mladen Vedriš, Drago Jakovčević i Ljubo Jurčić.
Predsjednik Gavran je također naglasio da inzistira na dobroj atmosferi u MH i uzajamnom uvažavanju, povećanju broja članova, privlačenju mlađih članova, osnivanju novih ogranaka i obnovi zamrlih te pojačanju aktivnosti Matičinih odjela. Ujedno je najavio da će MH organizirati sajam knjiga u Zagrebu na kojem će se moći kupiti knjige koje pored Središnjice tiskaju i ogranci. Predstavljene su i obljetničke aktivnosti. Uz prigodnu poštansku marku u suradnji s Hrvatskom poštom, obilježavanje 180 godina postojanja Matice hrvatske će započeti, ako to epidemiološka situacija dopusti, svečanom akademijom u Hrvatskom narodnom kazalištu 21. veljače 2022. točno u podne.
Potpredsjednik Mario Jareb osvrnuo se na obljetničke programe u okviru kojih će organizirati simpozij Matičini predsjednici te mini simpozij o braći Radić u njihovu rodnom Trebarjevu. Uz to, Odjel za povijest MH priprema znanstveni kolokvij u povodu 500 godina od Govora za Hrvatsku Bernardina Frankopana, a u planu je i izdavanje sedmog sveska Matičine Povijesti Hrvata.
Akademkinja Dubravka Oraić Tolić najavila je dovršetak projekta obilježavanja Hrvatskog proljeća objavom znanstvenog zbornika u rujnu 2022. dok je o nakladničkim planovima za 2022. izvijestio književni tajnik Božidar Petrač. U glasovitoj ediciji Stoljeća hrvatske književnosti ove će godine MH objaviti između ostalog Izabrane pjesme Vesne Parun, Izabrana djela Slavka Kolara te Hrvatski narodni preporod. U drugim bibliotekama Matica hrvatska objavit će još tridesetak knjiga, od kojih ističe Dante Alighieri: Čistilište, Ivo Brešan: Izabrana djela, treća knjiga: Pripovijetke i eseji, Krešimir Nemec: Pripovjedne strategije, Aristotel: Izbor iz djela, Luko Paljetak: Kroz strane stranice, studije i ogledi o svjetskoj književnosti, Miguel de Unamuno: Abel Sanchez i druge proze. Osim toga, Matica će organizirati simpozij posvećen akademiku Tonku Maroeviću.
Matičini će odjeli kao redovite aktivnosti organizirati predavanja, tribine, okrugle stolove, aktivnosti koje se održavaju dugi niz godina poput nastupa mladih glazbenika ili skupa Hrvatski prirodoslovci, kojim će Odjel za prirodoslovlje obilježiti 30. obljetnicu postojanja te 20. obljetnicu časopisa Prirodoslovlje. Galerija MH priprema deset izložbi, a među njima izložbu doajena konceptualne umjetnosti Vlade Marteka te izložbu Damira Sokića, dok će Odjel za medije održati dvanaestu Komunikološku školu.
Podsjetimo, Matica hrvatska najstarija je hrvatska kulturna ustanova. Danas broji oko 4.000 članova, 123 ogranka (100 u Hrvatskoj, 14 u BiH i devet diljem svijeta), djeluje u 20 odjela u Zagrebu i s 31 zaposlenikom u Središnjici. Pored tridesetak knjiga u svojoj Središnjici objavi godišnje 22 sveska dvotjednika Vijenac, četiri broja časopisa Kolo i Hrvatska revija, časopis Prirodoslovlje, a ogranci objave još nekoliko stotina knjiga i dvadeset časopisa.
