ARHEOLOZI OTKRILI KASNOANTIČKU NEKROPOLU U GRADU HVARU

Tekst: Kantharos

Foto: M. U.

Nakon dva mjeseca dinamičnih arheoloških radova, završeno je zaštitno istraživanje u vrtu palače Radošević u gradu Hvaru. Istraživanja koja su potaknuta nadolazećom gradnjom nove Gradske knjižnice i čitaonice Hvar rezultirala su neočekivanim arheološkim otkrićem. Istraživanje je financirala Gradska knjižnica i čitaonica Hvar a stručnu ekipu činili su Eduard Viskovic, Joško Barbarić, Marko Bibić, Jure Tudor te dokumentaristica dr. sc. Tina Neuhauser Vitaljić, uz znanstvenu asistenciju dr. sc. Marine Ugarkovic i dr. sc. Josipe Baraka Perica.

Prema preliminarnim rezultatima pronađena je kasnoantička nekropola iz druge polovice 4. i početka/prve polovice 5. stoljeća, kao i istočni krak bedema kasnoantičkog naselja s gradskim vratima datiranim u sam kraj 5. stoljeća. Na površini od 65 m2, otkriveno je 20 grobova s osteološkim ostacima 32 osobe. Osnovni tipovi kasnoantičkih grobova uključivali su: jednostavne grobove u zemljanoj raci, grobove u amforama, grobne konstrukcije izrađene od krovnog crijepa, kao i jednu zidanu grobnicu u kojoj je pronađeno 12 kostura.

Ono što posebno ističe ovu nekropolu jest njena izuzetna sačuvanost, kao i vrlo vrijedni i cjeloviti grobni nalazi. Većinu grobnih cjelina krasili su prilozi jednog ili više keramičkih vrčeva i svjetiljki, staklenih boca i posudica, novac i ostali sitni upotrebni predmeti. Početna analiza ovih nalaza pružila je i preliminarnu dataciju same nekropole, ali i nagovjestila potpuno nove uvide o lokalnoj/regionalnoj kasnoantičkoj keramičkoj proizvodnji kao i trgovačkim vezama, kroz dokumentirane importe među kojima su neki po prvi put zabilježeni na Jadranu. Bedem je u jednom dijelu presjekao nekoliko grobova te se prema analogijama s prethodno istraženim dijelovima bedema u hvarskom Arsenalu može datirati u kraj 5. stoljeća, dok se preciziranje datacije, kao i u slučaju grobova, očekuje nakon rezultata provedenih radiokarbonskih analiza.

Pred sam kraj istraživanja u najdubljim je slojevima pronađen i stariji antički zid, koji se prema afričkoj sigilati preliminarno datira u 2. stoljeće. Od svih dosad pronađenih tragova kasnoantičkog života u Hvaru ovo je najznačajnije i najbogatije nalazište, koje slikovito prikazuje sav arheološki sjaj grobnih nalaza i pruža nam, za sada, najdetaljniji uvid u pogrebne običaje tog razdoblja, ali i nova saznanja o urbanizmu.