Tekst: Anđelko Hundić
Foto: Grad Zagreb
Republika Hrvatska
Ministarstvo kulture i medija
Služba za inspekcijske poslove zaštite kulturne baštine
Voditelj Službe: Hrvoje Koržinek
Gradski ured za kulturnu baštinu i prirodu
Sjedište: Zagreb, Kuševićeva 2/II
Pročelnica: mr. sc. Lana Križaj
MOLIM DA SE IZVRŠI INSPEKCIJSKI NADZOR I PREDLAŽEM DA SE ZABRANI REALIZACIJA PROJEKTA GRADA ZAGREBA „REKONSTRUKCIJA DIJELA VLAŠKE ULICE“
OBRAZLOŽENJE
Zaustavite projekt „Rekonstrukcija dijela Vlaške ulice“
Projekt rekonstrukcije Stare Vlaške
Realizaciju projekta „Rekonstrukcija dijela Vlaške ulice“ treba zaustaviti jer će njegova realizacija dovesti do uništavanja povijesnog i kulturnog identiteta grada Zagreba. Naime, prilikom izrade arhitektonsko-urbanističkog projekta prvo se treba uzeti u razmatranje okolinu u kojoj se on realizira. Nije svejedno da li se radi o praznoj livadi u predgrađu grada ili o njegovom povijesnom središtu. Posebno ako je to zaštićeno kulturno dobro. Spomenuti projekt obuhvaća prostor ulice Stara Vlaška od Draškovićeve do Branjugove i Palmatićeve ulice, a taj prostor je kao kulturno-povijesna cjelinaupisan u Registar kulturnih dobara RH, Listu zaštićenih kulturnih dobara pod reg.br. Z-1525. Ovaj dio Vlaške ulice nalazi se u obuhvatu kulturnog dobra Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb, u neposrednoj blizini zaštićenog kompleksa Katedrale, Nadbiskupskog Dvora s utvrdama i Parkom Ribnjak najslojevitijeg prostora u kulturnom, povijesnom, duhovnom i društvenom pogledu u užem gradskom središtu.U takvom prostoru ne mogu se izvoditi projekti kako se kome prohtije ili kako se tko dosjeti, već su zahvati u takvom prostoru strogo određeni zakonima i propisima.
Stara Vlaška 1960tih
Podaci o prostoru
Dio Vlaške ulice – predmet spomenutog projekta, proteže se u osi istok – zapad. Njena širina je konstantna sve do zapadnog kraja gdje se proširuje u obliku lijevka. U središtu proširenja nalazi se otok trokutastog oblika koji ulicu dijeli u dva kraka. Sjeverni krak vodi do kolnog ulaza u Nadbiskupski dvor, a južni nastavlja tok ulice prema zapadu. S obje strane ulice nalaze se nogostupi koji su povišeni od kolnika kamenim rubnjacima kvadratnog oblika i popločeni kamenim kockama. Otok na zapadnom kraju također je uzdignut od kolnika obrubljen kamenim rubnjacima i popločen kamenim kockama. Kamenim kockama bio je popločen i kolnik Stare Vlaške. Danas su kolnik i nogostupi asfaltirani, no fotografije iz kraja 19. stoljeća pa sve do šezdesetih godina 20. stoljeća pokazuju kamena popločenja. Na uzdignutom otoku nalazio se od 1835. do 1875. obelisk koji je postavio zagrebački biskup Alagović, potom oglasni stup, a danas se na njegovom mjestu nalazi skulptura – spomenik Augustu Šenoi čiji lik se naslanja na isti takav oglasni stup.
Projekt Poravnanje
Projekt grada Zagreba „Rekonstrukcija dijela Vlaške ulice“ nazvao bih „Projektom Poravnanje“. Naima, njegova osnovna karakteristika je da u potpunosti poravnava parternu zonu, uklanja nogostupe, rubnjake i sva povišenje iznad ravnine kolnika. Značajnu oblikovnu cjelinu otok na zapadnom kraju ulice pretvara u humak, odnosno uklanja rubnike i zamjenjuje ih s dijagonalnim nagibom. Ne postoji kolnik, ne postoje nogostupi, nema više uzdignutog otoka, cijeli prostor je izravnan, a ulice pretvorena u trg-park. Naime sredinom ovog trga predviđena su drveća i grmovi vijugavo raspoređeni, a prostor je dodatno ukrašen poprečnim crnim trakama.Popločenje je predviđeno kvadratnim betonskim pločama velikog formata. Od izvornog formata i fizionomije, nivelete, regulacijske linije nije ostalo ništa, sve je ukinuto.
Spomenuti projekt ulicu koja je jedna od najstarijih u gradu i koja egzistira u kontinuitetu više od 828. godina, te ima svoj nastavak ina zapadu i na istoku, pretvara u trg-park. Projekt grada Zagreba „Rekonstrukcija dijela Vlaške ulice“ zaštićeno kulturno dobro izobličuje, potpuno mijenja materijal i značenje, drugim riječima uništava.
Projekt rekonstrukcije Stare Vlaške
Povijest
Vlaška ulica jedna je od najstarijih ulica u povijesnoj jezgri grada Zagreba. Pretpostavlja se da je postojala već u 8 stoljeću, ali kako nisu izvršena arheološka istraživanja to nije znanstveno potvrđeno. Prvi pisani spomen o Vlaškoj ulici datira iz 1198. godine.Nastala je iz srednjovjekovnog naselja VicusLatinorum ili Selo Latina. Ime je dobila po Vlasima, odnosno starom nazivu za romanske doseljenike, danas bismo ih nazvaliTalijanima, koji su bili trgovci i obrtnici. Nalazilo se pod vlašću zagrebačkog biskupa.Dakle od 12 stoljeća postoje pisani podaci o njoj prvo pod nazivima VicusLatinorum, preimenovana uLaška Ves (što je prijevod latinskog naziva) iz kojeg je derivirala u Vlaška ulica.Ubrzanom razvoju ulice tijekom 18. i 19. stoljeća pridonijeli su obrtnici različitih struka i trgovci, a za njezino uređenje brinuo se i zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac. Svoj obrtničko – trgovački karakter ulica je zadržala sve do kraja 20. stoljeća.Od početka o njoj se piše kao o prometnici koja je povezivala Zagreb s Križevcima, Bjelovarom, Varaždinom i konačno s Bečom, zato su je u jednom razdoblju zvali Bečkom ulicom.
Zaštita kulturnog nasljeđa
Zaštićeni spomenici arhitektura i urbanizam u struci zaštite kulturnog nasljeđa smatraju se dokumentom o vremenu, prostoru i društvu, stoga u hrvatskim i međunarodnim zakonima i pravilnicima nije dopušteno njihovopreoblikovanja, propadanja ili rušenja. Kao dokumenti oni su izvor, nositelj i prenositelj informacija a one, da bi to bile, moraju biti točne i istinite, jer se„Prosudbe o vrijednosti i autentičnosti kulturnog dobra zasnivaju se na valjanosti izvora podataka, a oni uključuju oblik i oblikovanje, građu i značenje, uporabu i namjenu, tradicije i tehnike, lokaciju i ambijent, duh i osjećaj, kao i ostale unutarnje i vanjske čimbenike.“ (The Nara Document on Authenticity). Ako to nije ispunjeno onda: „Ako kulturno dobro izgubi svojstva radi kojih je zaštićeno, ministarstvo nadležno za kulturu donijet će rješenje o prestanku svojstva kulturnoga dobra, na temelju kojega će se kulturno dobro brisati iz Registra.“ (Članak 15. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Republike Hrvatske)
Projekt grada Zagreba „Rekonstrukcija dijela Vlaške ulice“ nije u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Republike Hrvatske, Konzervatorskim smjernicama Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, Generalnim urbanističkim planom Grada Zagreba, te međunarodnim konvencijama, deklaracijama i poveljama koje obvezuju struku, kao što su Konvenciji o zaštiti arhitektonskog nasljeđa Europe (Convetion for the Protection of, theArchitecturalHeritageof Europe) čiji je potpisnik Republika Hrvatska, Washington Charter, The Nara Document on Authenticity, i drugima.
Projekt Rekonstrukcije dijela Vlaške ulice nije u skladu sa:
1. Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Republike Hrvatske od 1.1.2023.
člankom 5. koji kaže
– zaštita i očuvanje kulturnih dobara u neokrnjenom i izvornom stanju, te prenošenje kulturnih dobara budućim naraštajima,
– sprječavanje svake radnje kojom bi se izravno ili neizravno mogla promijeniti svojstva, oblik, značenje i izgled kulturnog dobra i time ugroziti njegova vrijednost,
Člankom 44.
1. Istraživanje kulturnih dobara
Zbog stvaranja uvjeta za zaštitu i očuvanje kulturnog dobra, poduzimaju se u svezi s tim istraživanja kulturnoga dobra.
Nadležno će tijelo rješenjem obustaviti svaku radnju na kulturnom dobru i u neposrednoj blizini nepokretnog kulturnoga dobra, ako bi se time onemogućilo daljnje istraživanje kulturnog dobra, a time i mogućnost određivanja sustava mjera njegove zaštite.
Člankom 61. stavak 1 koji zahtijeva
– izradu konzervatorskog elaborata za složenije zahvate na kulturnom dobru za koje je potrebno provesti prethodno istraživanje i/ili procjenu utjecaja na kulturno dobro.
Nikakva istraživanja nisu izvedena, ni arheološka niti konzervatorsko-restauratorska iako se predmetni zahvat nalazi u obuhvatu evidentiranog arheološkog područja i u zoni zaštite A.
2. Konzervatorskim propozicijama Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode od 09.svibnja 2023.
– obveza očuvanja karakterističnih elementa urbanog koncepta i povijesne matrice, karakteristične mreže komunikacija i križanja, njihovih trasa, izvornog formata i fizionomije, nivelete, regulacijske i građevne linije, parterne i hortikulturne obrade te svih elemenata vrijedne povijesne urbane opreme
– obveza očuvanja karakterističnih, do danas očuvanih, prostornih jedinica: insula i blokova, očuvanjem njihova formata, morfologije, dimenzija, građevne linije, karakteristične parcelacije i organizacije prostora, mjerila i dispozicije objekata, parternog uređenja slobodnih površina i kvalitetnog zelenila
– očuvanje karaktera ulice diferenciranjem (nekad) kolne i pješačke površine (očuvanjem visinskih niveleta ili vizualnom naznakom u opločenju)
3. Generalnim urbanističkim planom grada Zagreba – Konzervatorska podloga
Članak 91. Arheološka baština
Zbog velikog značenja arheološke baštine, ali i nužnih daljnjih arheoloških istraživanja ubiciranih arheoloških područja i pojedinačnih arheoloških lokaliteta, ovom konzervatorskom podlogom obuhvaćena je i evidentirana arheološka baština na području Plana.
Članak 92. Povijesna graditeljska cjelina
Zona zaštite “A”
Ovoj zoni odgovara režim potpune konzervatorske zaštite povijesne urbane strukture, pejsažnih obilježja te pojedinačnih građevina, unutar koje je potrebno očuvati sva bitna obilježja prostorne i građevne strukture, određene topografijom, povijesnom građevnom supstancom te raznolikošću namjena i sadržaja.
Zaštitu koja proizlazi iz spomeničkih svojstava povijesne urbane strukture, pejsažnih i ambijentalnih vrijednosti, te pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara, potrebno je provoditi cjelovito, što podrazumijeva očuvanje i obnovu izvornih karakteristika, uklanjanje uzroka i posljedica ugroženosti te osiguranje optimalne spomeničke prezentacije kulturnog dobra.
Opći uvjeti zaštite:
– sanacija i održavanje u povijesnom kontinuitetu očuvane urbane matrice, mjerila i slike naselja, povijesne graditeljske strukture, posebno vrijednih objekata i poteza te postojeće očuvane povijesne parcelacije;
Posebni uvjeti zaštite za područje 1. GORNJI GRAD I KAPTOL
– obveza očuvanja, obnove i sanacije objekata povijesne graditeljske strukture koja je po svojim arhitektonskooblikovnim, graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfološkim i tipološkim obilježjima, povijesni sloj izgradnje kao nositelj i prezentant povijesnih obilježja i ambijentalnih osobitosti, te u bitnome određuje fizionomiju prostora,
– nije dopušteno uklanjanje pojedinačnih kulturnih dobara, kao i građevina koje su po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfološkim i tipološkim obilježjima, povijesni sloj gradnje vrijedan očuvanja kao nositelj i prezentant prostornih obilježja i ambijentalnih osobitosti te u bitnome određuje fizionomiju prostora,
Posebni uvjeti zaštite za područje 2. DONJI GRAD
– obveza očuvanja karakteristične mreže komunikacija, trgova, trgova-parkova i perivoja, njihovih trasa, izvornog formata i fizionomije, nivelete, regulacijske i građevne linije, parterne i hortikulturne obrade, te svih elemenata vrijedne povijesne urbane opreme;
– obveza očuvanja prostornih i funkcionalnih žarišta i simbola kontinuiteta života te povijesne organizacije prostora;
Zbog svega gore navedenog smatram da se realizacija projekta grada Zagreba „Rekonstrukcija dijela Vlaške ulice“ treba zabraniti.
U Zagrebu 10. 8. 2026.
Anđelko Hundić
