RIZICI OD TSUNAMIJA U JADRANSKOM MORU
Tekst: dr. T. Marjanac
Foto: Hrvatske vode
Zaštita od prirodnih katastrofa je prioritet kojeg su prepoznali i Ujedinjeni Narodi pa su na 85. plenarnoj sjednici 22. 12. 1989. pokrenuli inicijativu za uspostavu Međunarodne Dekade za redukciju prirodnih katastrofa (International Decade for Natural Disaster Reduction) iz koje su proizašli Međunarodni dan za smanjenje rizika od prirodnih katastrofa (International Day for Disaster Risk Reduction) koji se obilježava 13. listopada i Svjetski dan svijesti o tsunamijima (World Tsunami Awareness Day) koji se obilježava 5. studenog. Cilj je smanjenje ranjivosti ugroženih zajednica putem aktivnosti zemalja članica kojima je cilj osvješćivanje stanovništva o rizicima od prirodnih katastrofa, poticanje namjenskih istraživanja i kapacitiranje civilne zaštite.
Pošto se prirodne katastrofe događaju s velikim razmakom na istim mjestima, ugrožavaju lokalno stanovništvo koje najčešće toga nije svjesno. Za ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana svijesti o tsunamijima odabrali smo organiziranje međunarodne ad hoc konferencije o rizicima od tsunamija u Jadranskom Moru Tsunami Risk at Adriatic Sea (TR@AS).
U Jadranskom Moru su tsunamiji rijetki, ali su se događali u povijesno doba, na primjer u Dubrovniku prilikom potresa 6. 4. 1667. Osim tog razornog događaja u kojem je stradala skoro polovina tadašnjih stanovnika Dubrovačke Republike, tsunamiji su se događali i prije i kasnije. No, o tim tsunamijima ima malo podataka, pa je jedan od ciljeva ove međunarodne konferencije i povezivanje stručnjaka iz cirkumjadranskih država kako bi se pospješila razmjena znanja i iskustava za željom da se unaprijedi poznavanje tog geološkog hazarda i dadu smjernice civilnoj zaštiti i lokalnim upravama i samoupravama kako bi se zaštitili ljudski životi, materijalna dobra i infrastruktura.
Jak razvoj turizma u 20. stoljeću uzrokovao je izgradnju hotela i naselja sve bliže obali, u odnosu na visinu od 40 ili više metara iznad razine mora gdje su se tradicionalno gradili obiteljski ‘dvorovi’. Turistička infrastruktura na Jadranu nalazi se u neposrednoj blizini obale i mjestimično već danas periodički trpi kvašenje izazvano poplavnim valovima koje nazivamo “meteotsunamijima”. Takav položaj turističkih objekata dovodi u pogibelj velik dio lokalnog stanovništva i turista u slučaju čak i relativno malih tsunamija. Jedan od ciljeva ove konferencije je i upoznavanje javnosti o katastrofalnim tsunamijima u prošlosti koji su do sada bili slabo dokumentirani i istraženi, ali koji su ostavili materijalne tragove do danas. U slučaju da se ponove, na istom mjestu i s istom magnitudom, bio bi to najgori mogući scenarij za procjenu sigurnosnih rizika na tom području.
Tsunamiji koji su se dogodili u geološkoj prošlosti dokumentirani su u naslagama različitih geoloških razdoblja. Ti sedimenti su vrijedna geološka baština te se ovom konferencijom obilježava i Međunarodni dan Georaznolikosti (6. listopada) koje je proglasio UNESCO.
