PRAVOSUDNA DVOCJEVKA SA VRHOVNOG SUDA
Tekst: B. D.
Foto: HJK
Povodom najavljene reforme pravosuđa i zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, koji je Vlada RH uputila u javno savjetovanje, na scenu je stupio prvi faraon hrvatskog sudstva, predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić.
STATISTIKA NIJE BITNA
U svojim medijskim istupima Dobronić je komentirao najavljenu HDZ-ovu reformu koju je tom zakonu već uputio Vrhovni sud budući je sudjelovao u izradi nacrta izmjena, ali se nije suglasio s dijelom njih, uključujući i novost s uvođenjem rokova radi skraćivanja sudskih postupaka.
Pritom je predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić naveo kako statistički podaci nisu odlučujući element za procjenu stanja u domaćem pravosuđu. Osim toga, dao je naslutiti i mogućnost u nekim kozmetičkim promjenama koje se odnose na sudske pristojbe kao i na moguću buduću promjenu tarifa odvjetničkih usluga.
Također, iz posljednjih javnih nastupa predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske razvidno je da su njegovi prijedlozi programa rada i poboljšanja funkcioniranja sudstva dijametralno suprotni od inicijative koja dolazi iz Banskih dvora te Ministrastva pravosuđa i uprave.
KRITIZIRA NERADNIKE
Nadalje, zbog negativnog stanja u sudstvu Dobronić jednim dijelom upire prstom na poznati i uhodani sudački fenomen budući je uočeno kako su pojedini suci iz pravosudne mreže svoj sudački posao zamijenili poslom predavača dok su predmeti stranaka na kojima sude uredno na čekanju. U tom smjeru Radovan Dobronić je iznio podatak kako hrvatsko pravosuđe ima rekordera u trajanju sudskih postupaka na razini jednog nižeg Suda na kojem predmeti u ladicama i pisarnicama skupljaju prašinu 20 i više godina.
IMAO OZBILJNE ZASTOJE U RADU
Obzirom da je Dobronić i sam stegovno prijavljen Državnom sudbenom vijeću (DSV) zbog neispunjavanja propisane godišnje norme moglo bi se zaključiti kako i osobno pripada u klub neradnika a posebno na okolnost da mu je na prijašnjem radnom mjestu suca Trgovačkog suda u Zagrebu trebalo u pojedinim predmetima i do pet godina kako bi sazvao prvu raspravu nakon podnošenja tužbe i uredno plaćenih visokih sudskih troškova. Dakle, jedno radi a drugo govori, odnsno ima dvostruke kriterije za osobu koja bi trebala dijeliti pravdu a koja je trenutno na najznačajnijem mjestu hrvatske sudačke piramide.
RAZOČARAO ŠIRU JAVNOST
Sve u svemu, predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić u svojim posljednjim istupima u kojima daje osvrt na najavljene promjene ZPP-a i ostalih procesnih Zakona nije spomenuo osim uobičajenih floskula ništa konkretno i sudački precizno za osobu na tako visokoj pravosudnoj poziciji pa prema tome njegovo dosadašnje djelovanje predstavlja veliko razočarenje u očima hrvatskih građana željnih pravde na sporovoznim sudovima i delegiranim sucima.
