KOLIKO HRT OSTVARUJE SVOJU JAVNU ULOGU I MOŽE LI BOLJE?

Tekst: S. K.

Foto: T. M.

HRT je javna ustanova od posebnog društvenog značaja pa je njegovo djelovanje i opseg rada definiran Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji. U članku 9 Zakona o HRT se navodi da “(1) Javne usluge HRT-a u smislu ovog Zakona sadrže programske osnove HRT-a koje ispunjavaju demokratske, socijalne i kulturne potrebe hrvatskog društva, jamče pluralizam, uključujući kulturnu i jezičnu raznolikost. (2) U provedbi stavka 1. ovog članka HRT će osobito – informirati javnost o političkim, gospodarskim, socijalnim, zdravstvenim, kulturnim, obrazovnim, znanstvenim, religijskim, ekološkim, športskim i drugim događajima i pojavama u zemlji i inozemstvu te osigurati otvorenu i slobodnu raspravu o svim pitanjima  od javnog interesa”. Itd…

ANDROMEDA

Na programima HRT-a se od njegovog osnutka nalazi obrazovni program kao nužni i nenadomjestiv doprinos javnog medija ostvarivanju njegovih temeljnih ciljeva, što je posebno došlo do izražaja u vrijeme pandemije Covid 19. Uz obrazovne sadržaje HRT emitira i dokumentarne programe i priloge kojima se ispunjava javni interes kako o kulturnim tako i o znanstvenim temama. Zakon predviđa da HRT proizvodi i vlastite programe “namijenjene odgoju i obrazovanju djece, mladih i odraslih te znanstvene programe”.

Ti su programi s vremenom postali kvalitetni doprinos javnog medija kojim se održava interes slušatelja i gledatelja za znanstvene, ekološke i obrazovne teme. Gledanost i slušanost pojedinih emisija je čak usporediva s gledanošću informativnog programa, a dobar je primjer Andromeda koja se emitira utorkom u večernjem terminu na 2. Programu Hrvatskog radija već više od 25 godina. Slušanost Andromede je zadivljujuća, u kontaktnom dijelu emisije se nerijetko javljaju i slušatelji iz inozemstva!

RADIO

U informatičkom kaosu na Internetu teško razlikujemo žito od kukolja, a istovremeno se učenike potiče da pronalaze (obrazovne) sadržaje na Internetu, jer to je “samostalno učenje otkrivanjem”. Kako djeca, pa i mnogi odrasli mogu razlikovati prave od neistinitih informacija? Teško. Posebno, kad su prepuštena sama sebi. Za to im treba kvalificirano tumačenje, a najlakši je način putem javnog medija kao što je radio.

Potresi, poplave, epidemije i ratna zbivanja otežavaju ili čak potpuno  prekidaju obrazovni proces uživo. Jedini način održavanja kakvog-takvog obrazovnog procesa koji je dostupan cijeloj zainteresiranoj javnosti je putem radio-programa za čiji su prijem potrebna znatno manja tehnička sredstva u odnosu na televizijski. Primjerice baterijski radio-prijemnik je u zabačenim područjima, ili u vrijeme prekida opskrbe električnom energijom, nerijetko jedina spona sa svijetom i izvor nužnih informacija.

ZNANOST I MLADI

Koliki je udio obrazovnog i znanstvenog programa na HRT-u? Po mom osobnom mišljenju je nedostatan. U vrijeme  ekspanzije znanosti, u nas na sve strane bujaju teorije zavjera, pseudoznanost i praznovjerje, često uz svesrdnu pomoć javnih medija, a mladi toga nisu pošteđeni! Dapače. Nedavno održan Festival znanosti (u Tehničkom muzeju Nikola Tesla) i Festival povijesti (u NSK) bile su otužne manifestacije u kojima je bilo najmanje onih kojima su prvenstveno bile namijenjene – mladih, djece i njihovih roditelja. Istovremeno je crkva u mojem susjedstvu bila prepuna, isključivo mladih! Znanost mlade očito ne zanima. Mediji počesto pišu o velikim uspjesima tvoraca kompjuterskih igara, lakom zapošljavanju u toj brzo rastućoj industriji, a rijetko o karijerama znanstvenika. Stječe se dojam da je znanost nešto čime se trebaju i mogu baviti neki drugi – tamo negdje u razvijenom svijetu, a ne naša mladež. Za nas je izgleda važniji svijet tzv. influencera, medijskih zvjezdica reality i sličnih programa i predstava. I naravno, pikanterije iz njihovih života.

A tko može imati ikakav utjecaj na javno mnijenje, posebno mladih? Mediji, koji ionako određuju u što moramo vjerovati, kome trebamo pokloniti simpatije i empatiju. Kako smo se tako lako, rekao bih brzopleto, odrekli svoje znanosti? Zato što za bavljenje znanošću treba puno napora i odricanja, a sve ostalo je dostupno gotovo bez ikakvog intelektualnog napora, barem se tako prikazuje.

Ako se upitamo kako bi se moglo takav niski rejting znanosti popraviti, odgovor se nameće sam po sebi – putem javnih medija koji su dostupni cjelokupnoj javnosti. A može li se to? Možda, pod uvjetom da imamo na raspolaganju medijski prostor, to jest termine u programu, kvalitetnu produkciju i kvalitetne autore i voditelje. Ako je današnje stanje s percepcijom znanosti u javnosti toliko loše, znači da su dosadašnji programski termini i zalaganje bili nedostatni. Za poboljšanje percepcije znanosti potreban je dodatni napor. A možemo li to ostvariti? Za to je potrebna jača podrška javnih medija – na prvom mjestu HRT-a.

STRUKOVNA ZASTUPLJENOST KADROVA

Ovih se dana raspravlja o novoj programskoj shemi u našoj javnoj medijskoj kući – HRT-u (materijal za javnu raspravu koja traje od 29.4. do 12.6.2022. je dostupan na https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/javna-rasprava-ugovor-izmedu-hrt-a-i-vlade-za-razdoblje-od-1-sijecnja-2023-do-31-prosinca-2027-7040088, a sugestije se mogu uputiti na [email protected] ili [email protected]), i kakve se promjene najavljuju? Smanjenje udjela znanstvenog programa na radiju! 2. Program Hrvatskog radija je definiran kao zabavni, bez ikakvog udjela znanstvenih i obrazovnih sadržaja. To znači da se ti sadržaji sada “skrivaju” unutar formulacije “Teme iz svih područja predstavljaju se na popularniji način u sklopu mozaično-zabavnih i kontaktnih formi“. Znači li to da je na primjer kultna Andromeda zabavni program, tj. emisija? Jadno. Naša, možda najuspješnija znanstveno-popularna emisija koja desetljećima uspješno promovira znanost (iako je astronomija na prvom mjestu), svedena je na razinu zabave? Pa ako je tako, zašto zabava nisu informativni, pa niti muzički programi? Oni su navedeni kao posebni sadržaji na 2. programu Hrvatskog radija. Zar su za planere na HRT-u popularno-znanstvene teme zabava, ili je problem svjetonazorski? Možda odgovor leži u strukovnoj zastupljenosti kadrova na HRT-u.

Istini za volju, postoji i 3. program Hrvatskog radija, pa se valjda očekuje da zainteresirana mladež sluša te priloge kako bi nadopunili svoje školsko znanje. O tome bi se dalo diskutirati. Kolika je uopće slušanost tog programa? Postoji suštinska razlika između znanstveno-popularnog i znanstvenog programa. Prvoga mogu pratiti svi, bez obzira na stupanj obrazovanja, a drugoga baš i ne. Dakle, koliko svoju društvenu ulogu ostvaruje medij koji se financira javnim novcem? Može li bolje i više? Naravno da može, pitanje je samo žele li to ljudi koji ga vode.