KAKO BANKE U RECESIJI KAMATARE HNB 

Tekst: dr. I. Lovrinović

Foto: Sasa Zinaja/Nfoto

Banke drže kod HNB-a oko 15 milijardi eura depozita. To je za zemlju poput Hrvatske enorman novac. Međutim, banke taj iznos slobodnih depozita ne koriste za veće kreditiranje gospodarstva, a time i za rast i razvoj već ih jednostavno drže neuposlenima. No, HNB im za to plaća čak 3,75% kamata godišnje što je neviđeno i nedopustivo. Zbog toga banke će ove godine zaraditi oko 500 milijuna eura a da nisu “luk niti mirisale, niti sadile”. Budući je 90% banaka u stranom vlasništvu one će taj veliki ekstra profit u najvećoj mjeri transferirati svojim vlasnicima u inozemstvo.

Slučaj Italije nam sada pokazuje kako se iz Hrvatske izvlači ogroman ekstra profit koji se transferira u Italiju i odlukom njihove vlade od prije par dana biti će porezovan i postati prihod njihove države. Znači, od HNB-a se novac izvlači da bi se u konačnici financirao talijanski državni proračun. To je samo jedan od kanala isisavanja kapitala iz Hrvatske o čemu stalno govorim i pišem. To je taj najnoviji oblik neokolonijalizma unutar “velike europske obitelji”. To je taj oblik “modernog suverenizma” koji nam nameće Plenković u kojemu se drugi razvijaju na naš račun. Facebook nije medij za opširnije analize, ali vi znate da ja ne pišem parole i još ću malo objasniti zašto sve ovo radi HNB.

VOLCKEROV ŠOK

Zapravo, odluku da se bankama plaća tolika kamata da drže depozite kod nacionalnih središnjih banaka odredila je Europska središnja banka (ESB). Oni misle da će tim “parkiranjem” depozita kod središnjih banaka smanjiti odobravanje kredita a time i ukupnu količinu novca u optjecaju i tako smanjiti inflaciju. Kao što vidimo to ne djeluje u željenoj mjeri pa i dalje dižu kamate. No, djelovat će nakon određenog vremena jer će se potrošnja smanjivati a time i potražnja. Preciznije rečeno, ova inflacija se neće dovesti “u normalu” sve dok ne nastupi recesija, a nju upravo provocira ESB stalnim dizanjem kamata. Njima očito nije jasno da ova inflacija nema puno veze s onim inflacijama iz 80-tih godina kada je snažno dizanje kamata brže davalo rezultate i kada je tzv “Volckerov šok” bio efikasan. Ova je inflacija složenija, a ESB će ovakvom svojom monetarnom politikom još više slabiti gospodarstva eurozone u odnosu na Kinu, SAD i ostale. U stvari, ovakva monetarna politika vodi u stagflaciju – situaciju u kojoj ćemo i dalje imati infalciju ali i recesiju, a to je najteža bolest.

HNB POSTALA MJENJAČNICA

Što za to vrijeme radi HNB? Ništa, iako je ona najdgovornija za inflaciju. Iako smo ušli silom u eurozonu HNB i dalje ima isti broj zaposlenike (preko 600), a u vodstvu HNB-a nema nikoga s plaćom ispod 6 tisuća eura. Njima je očito inflacija nevidljiva.

Guverner neki dan govori našem narodu da je ovoj inflaciji uzrok u klimatskim promjenama. Ovakav HNB nakon ulaska u eurozonu nema više smisao svoga postojanja jer nije više središnja banka nego agencija za provođenje naloga iz Frankfurta i mjenjačnica.

Znači, plaćanje ogromnih kamata bankama da drže svoje depozite kod HNB-a nema smisla. Banke se bogate, kapital se izvlači prema inozemstvu, a inflacija i dalje raste.

Zato Ministarstvo financija naprosto mora oporezovati bankama taj ekspra profit od oko 500 milijuna eura stopom koja će ga u cijelosti neutralizirati ili uz minoran ostatak bankama. Mi ne trebamo politiku koja će trpati novac ionako prebogatim bankama, već koja će stimulirati proizvodnju, zapošljavanje a time i rast standarda ljudi. Neki će reći da to nije moguće. Pa to govore oni koji nam već 30 godina sole pamet, služe strancima i tako pomažu stagnaciji našeg gospodarstva. Odatle treba krenuti u borbu protiv inflacije, pljačke Hrvatske i protiv sve većeg siromaštva.