IOR: JADRANSKI INĆUN JE PRETJERANO EKSPLOATIRAN
Tekst: IOR/Panopticum
Foto: iFood
Na temelju podataka brojnosti jajašaca i larvi inćuna, prikupljenih u 10 godišnjem razdoblju, odnosno od 2013. do 2020. godine, znanstvenici Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu proveli su u sklopu znanstvene ekspedicije MEDITS opsežnu analizu duž istočne obale Jadrana koja je obuhvatila podatke temperature mora, zatim salinitet, te koncentracije klorofila i primarne produkcije s ciljem dobivanja što kvalitetnijeg odgovora o staništima i okolišnim uvjetima koji utječu na rane stadije inćuna. U analizi je korištena metoda neuralnog plina, metoda koja je dio neuralnih mreža – algoritama strojnog učenja koje oponašaju biološke neuralne mreže.
Na temelju tako prikupljenih podataka, procjena “ukupnog stoka” jadranskog inćuna svrstava se u kategoriju pretjerano eksploatiranog. Poznavanjem okolišnih uvjeta tijekom mrijesta se može naučiti više o njegovoj reproduktivnoj strategiji. Ovom prilikom treba naglasiti kako je inćun biološki i ekonomski jedna od najvažnijih ribljih vrsta u Jadranskom moru.
Osim toga, rezultati istraživanja su pokazali da u promatranom razdoblju dolazi do značajnog pada brojnosti jajašaca i larvi inćuna, pri čemu najveći efekt ima porast saliniteta mora. Na brojnost također djeluje i klorofil, dok sama temperatura morske vode nema direktan utjecaj. Ali pritom se utjecaj temperature ne smije zanemariti jer zagrijavanje Jadranskog mora utječe na primarnu produkciju, a time i na brojnosti odraslih inćuna. Staništa u kojima je brojnost bila konstantna tijekom cijelog perioda istraživanja su područja poput Kvarnera i vanjske obale Dugog otoka, gdje izranjanje hladne morske vode s dna donosi na površinu nutrijente.
Ovaj rad splitskog IOR-a je pokazao da su neuralne mreže izvrstan analitički alat koji omogućava da se uspješno opiše utjecaj okoliša na život u moru na temelju opsežnog i raznolikog skupa podataka, što je posebice bitno ako se uzmu u obzir klimatske promjene ne samo u atmosferi, već i u moru.
