GEOPARK VIŠKI ARHIPELAG

Tekst: D. Sremiš

Foto: TZ Komiža

Povodom moguće skorašnje odluke o priključenju Viškog arhipelaga u mrežu Svjetskih geoparkova UNESCO-a, a koja se očekuje se na proljeće 2019. godine donosimo kraći prikaz o Geoparku otoka Visa.

Geološki to je najatraktivnije područje Jadrana sastavljeno od najstarijih i najmlađih formacija stijena. Takve stijene jedinstvene su na Jadranu i lako se razlikuju od ostalih jadranskih otoka koji su pretežno građeni od sedimentnih stijena. Područje Viškog arhipelaga sastoji se od otoka Visa, njemu pripadajućih okolnih otočića, Biševa, Svetog Andrije, Brusnika, Jabuke i Palagruže.

Za specifičnost ovoga područja pomorci su znali od davnina. Plovidbom pokraj vulkanskih otočića Jabuke i Brusnika kompasna igla odstupala bi od sjevera te je tako predstavljala nesigurnost i potencijalnu opasnost na moru.

Brojni izvori davali su temelj životu, pa i ne čudi da su Grci još prije više od 2400 godina odabrali upravo otok Vis za osnivanje prve grčke kolonije na Jadranu i tako zasadili prvu priču čiju bogatu povijest, kulturu i tradiciju stanovnici ovog otoka njeguju, interpretiraju i nude svojim posjetiteljima.

VELIKA KONCENTRACIJA SPOMENIKA PRIRODE

Viški arhipelag prostor je najveće koncentracije spomenika prirode u Europi: Medvidina špilja, Modra špilja, vulkanski otoci Jabuka i Brusnik, Stiniva, Zelena šilja na Ravniku. Viški arhipelag – središnji je jadranski akvatorij koji pripada otoku Visu s nizom bližih nenastanjenih otočića: Ravnik, Budihovac, Veli Paržanj, Mali Paržanj, Greben, Host, Veli Barjak i Mali Barjak te otocima otvorenog mora od kojih su najudaljeniji Palagruža prema jugu, čiji su jedini stanovnici svjetioničari, otočić Jabuka koji se poput crne piramide od vulkanskog dijabaza uzdiže nad morem 30 milja zapadno od Visa. Unutar tog trokuta, čija je površina blizu 6000 km², nalazi se otok Sveti Andrija, Brusnik i jedini među njima nastanjen, otok Biševo.

NAJSTARIJE STIJENE NA JADRANU

Viški arhipelag dijelom je izgrađen od najstarijih stijena na području Jadrana nastalih prije 220 milijuna godina čime se ističe od ostatka Jadranskih otoka koji su većinom građeni od sedimentnih stijena.

Komiška uvala razlikuje se od svih ostalih uvala na Jadranu jer je nastala prodorom dijapira, velike mase pra-soli iz dubina, koji je oblikovao današnji izgled otoka Visa izdizanjem slojeva sedimentnih stijena. Ostatke dijapira nalazimo i danas na nekim plažama u komiškoj uvali.

Osim komiške uvale, kao vrhovi magmatskog prodora iz dubine strše nad morem otoci Jabuka i Brusnik. Neki od njih pak nisu ni doprli do površine mora i danas su poznati ribarski brakovi (podmorski otoci) Kavalina (kod Brusnika) i Gatula, Sika od Trešjovca i Tara kod otoka Biševa.

GEOMORFOLOŠKE FORMACIJE

Osim magmatskih otoka, većina stijena otoka Visa izgrađena je od nekoliko kilometara debelih sedimentnih stijena nastalih litifikacijom pijeska i mulja te čitavih ljuštura organizama. Na sjeveroistočnim predjelima otoka Visa golemi su nanosi eolskog pijeska, čitava plodna polja pijeska koji su donosili siloviti za vrijeme ledenih doba, kad je veći dio današnjeg Jadrana bila suha stepska ravnica. Nastale su tada i brojne geomorfološke formacije – špilje i uvale, pravokutni oblici naslaganih blokova ili špiljskih otvora

GEOLOŠKI KURIOZITET

Poseban geološki kuriozitet jest najudaljeniji otok arhipelaga – Palagruža na kojemu je prvi puta identificiran jedinstveni mineral. Tu posebnu, unikatnu vrstu crne kore na kamenu geologija je imenovala nazivom pelagozit prema talijanskom nazivu za Palagružu – Pelagosa (od grčkog pelagos – pučina, dakle otok otvorena mora).

CENTAR U VITIĆEVOM ARHITEKTONSKOM ZDANJU

U službenim prostorima Kulturnog centra Ivan Vitić u Komiži smjestio se posjetiteljski centar Geoparka Viški arhipelag. Posjetiteljski centar se sastoji od multimedijske dvorane, geološke knjižnice, geološke zbirke i ureda zaposlenika Geoparka. Unutar centra posjetiteljima su dostupni promidžbeni materijali, suveniri i sve potrebne informacije. Kulturni centar uspješno je obnovljen 2013. godine nakon provedene akcije pokrenute od strane Udruženja hrvatskih arhitekata. Ovaj Kulturni centar predstavlja najdraži građevinski objekt hrvatskog arhitekta Ivana Vitića, istaknutog predstavnika hrvatske moderne arhitekture.

 

Ova web-stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se s time možete slagati, ali možete odbiti ako želite. Slažem se Opširnije...