FH: FREEDOM IN THE WORLD 2021

Tekst: TIH/Panopticum

Foto: Freedom House

Prije nekoliko dana  američki NGO Freedom House donio je godišnji izvještaj za 2021. pod nazivom “The Antidemocratic Turn” (Antidemokratsko skretanje) kojim se ističe da u postkomunističkim zemljama ima sve više autoritarnih režima, a sve manje demokracije. Od EU zemalja FH ističe Poljsku i Mađarsku kao zemlje gdje je nastupilo demokratsko pogoršanje tijekom proteklog desetljeća. Za razliku od njih FH navodi da su države EU s konsolidiranim demokracijama Slovenija, Slovačka, Češka i tri baltičke republike.

Freedom House (FH) je neprofitna nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, koju financira američka vlada i koja provodi istraživanje i zagovaranje demokracije, političke slobode i ljudskih prava. Freedom House osnovan je u listopadu 1941., a Wendell Willkie i Eleanor Roosevelt bili su njegovi prvi počasni predsjednici.

INDIKATORI IZVJEŠĆA

Freedom House ocjenjuje pristup ljudi političkim pravima i građanskim slobodama u 210 zemalja i teritorija kroz svoje godišnje izvješće Freedom in the World. Organizacija mjeri 25 indikatora poput političkih prava, građanskih sloboda, političkog pluralizma, slobode vjeroispovijesti, individualnih prava i drugih faktora. Na pojedinačne slobode – od glasačkog prava do slobode izražavanja i jednakosti pred zakonom – mogu utjecati državni ili nedržavni akteri.

Godišnje izvješće za svih 210 zemalja za 2021. godinu može se pronaći na internetskoj poveznici: https://freedomhouse.org/countries/freedom-world/scores a rezultati za Republiku Hrvatsku na poveznici: https://freedomhouse.org/country/croatia/freedom-world/2021. U nastavku donosimo nekoliko naglasaka iz godišnjeg izvješća FH koji se odnosi na Hrvatsku.

Hrvatska je parlamentarna republika koja redovito održava slobodne izbore. Općenito se poštuju građanska i politička prava, iako je korupcija u javnom sektoru ozbiljan problem. Romi i etnički Srbi suočavaju se s diskriminacijom, kao i LGBT + osobe. Posljednjih godina povećala se zabrinutost zbog prisutnosti krajnje desničarskih skupina i brojki koje zagovaraju diskriminacijske vrijednosti u javnom životu.

NAGLASCI U IZVJEŠTAJU ZA HRVATSKU

U izvješću za 2021. godinu Republika Hrvatska je skupila 85 od 100 mogućih bodova te je okarakterizirana kao slobodna zemlja. U nastavku donosimo dijelove izvješća za Hrvatsku u kojima se spominje korupcija, i to:

Jesu li zaštitne mjere protiv službene korupcije jake i učinkovite?

Kazneni zakon koji je na snazi ​​od 2013. godine provodi strože kazne za različite oblike korupcije. Iako je postignut određeni napredak, službena korupcija – uključujući nepotizam, podmićivanje, prijevaru i pokroviteljstvo – ostaje ozbiljan problem. Brojni slučajevi korupcije na visokoj razini, poput slučaja koji uključuje vladino loše upravljanje i krah najvećeg hrvatskog poslodavca, Agrokora, podneseni su posljednjih godina, ali mnogi tek trebaju vidjeti presudu. Europska komisija izdvojila je korupciju kao glavno pitanje s kojim se suočava država, a lokalne su nevladine udruge primijetile da se problem zapravo pogoršao otkad se zemlja pridružila bloku 2013. godine.

U studenom 2020. godine bivši premijer Ivo Sanader osuđen je na osam godina zatvora zbog uzimanja novca iz javnih poduzeća za stvaranje sredstava iz HDZ-a. HDZ je kažnjen i prisiljen vratiti milijune nelegalno stečenih sredstava.

Djeluje li vlada otvoreno i transparentno?

Hrvatska je 2013. godine usvojila Zakon o pravu na pristup informacijama. Zakon je stvorio test razmjernosti i javnog interesa stvoren da uravnoteži razloge za otkrivanje informacija i razloge za njihovo ograničavanje. Također je uspostavila neovisnog povjerenika za informacije koji će nadgledati poštivanje propisa. Međutim, državna tijela ne objavljuju uvijek tražene informacije pravovremeno.

Izvješća medija iz 2018. godine sugeriraju da su bivša ministrica gospodarstva Martina Dalić i skupina dobro povezanih poslovnih ljudi i pravnika izradili zakon iz 2017. godine kojim je Vladi omogućilo da preuzme upravljanje posrnulom poljoprivrednom tvrtkom Agrokor. Čitav postupak izrade odvijao se izvan službenih postupaka i na privatnim sastancima. Suočavajući se s optužbama za sukob interesa, Dalić je dala ostavku u svibnju 2018. godine.

Je li sudstvo neovisno?

Iako se neovisnost pravosuđa općenito poštuje, nedavno se pojavila zabrinutost zbog utjecaja ekstremno desničarskih skupina na pravosuđe. Primjerice, 2017. godine sud je ukinuo osuđujuću presudu akademiku iz 1945. godine koji je bio saučesnik u zvjerstvima koja je počinio fašistički ustaški režim. Kritičari tvrde da su sudovi presuđivali u skladu sa stavovima desničarskih nevladinih organizacija i HDZ-a, dok sudovi tvrde da ispravljaju partizanske presude iz jugoslavenskog komunističkog doba.

Mogu li pojedinci ostvariti pravo posjedovanja imovine i osnivanja privatnih poduzeća bez nepotrebnog uplitanja državnih ili nedržavnih aktera?

Vlasnička prava općenito su dobro zaštićena. Međutim, korupcija može spriječiti normalno poslovanje.