COP26: GLASNO OTKUCAVANJE KLIMATSKOG SATA
Tekst: Panopticum/WIL/UN/WMO
Foto: The Economist/UN
Glavne teme dvotjedne konferencije o klimatskim promjenama u organizaciji Ujedinjenih nacija (UNFCCC COP26) koja je u nedjelu, 31. listopada 2021. započela s partnerstvom Italije u Glasgowu, mogle bi prema riječima domaćina, britanskog premijera Borisa Johnsona biti sažete u četri riječi – „ugljen, automobili, novac i drveće“.
Naime, prema studiji UN-ovog programa za okoliš, nacionalni planovi za smanjenje emisija ugljika daleko su ispod onoga što je potrebno za sprječavanje opasnih klimatskih promjena. Njihovo izvješće o jazu emisija kaže da obećanja zemalja neće uspjeti održati ciljeve za smanjenje globalne temperature u ovom stoljeću. Analiza Unepa sugerira da bi se Zemlja mogla zagrijati za oko 2.7 stupnjeva, što bi moglo imati razorni utjecaj.
NULTA STOPA STAKLENIČKIH PLINOVA
Prema analizama iz Unepa da bi se ograničilo globalno zagrijavanje na 1.5 Celzijevih stupnjeva, imamo samo osam godina vremena da prepolovimo emisije stakleničkih plinova, tj. da napravimo planove, uspostavimo politike, implementiramo ih i na kraju ostvarimo smanjenja. Naime, emisije štetnih plinova su 2020. godine bile na novom vrhuncu unatoč pandemiji korone.
Međutim, postoji nada da se, ako se ostvare dugoročni ciljevi, temperature mogu značajno obuzdati, izjavio je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres nekoliko dana prije otvaranja COP26 u Glasgowu. Guterres vjeruje da rezultati izvješća naglašavaju neuspjehe političkih čelnika nadajući se da svjetski lideri još uvijek mogu napraviti prekretnicu u zeleniju budućnost umjesto da prijeđu granicu koja vodi u klimatsku katastrofu.
Povodom toga, oko 50 zemalja svijeta kao i zemlje članice Europske unije obećale su postići nultu stopu svih emisija stakleničkih plinova. Analiza Unepa otkriva da bi, ako bi se ovi planovi u potpunosti implementirali, to moglo smanjiti porast temperature za 0.5 stupnjeva do 2100. godine. Ukupno gledajući, takav politički rezulatat bi snizio globalnu temperaturu na 2.2 stupnja, što bi izazvalo dramatične i smrtonosne posljedice zatopljenja, ali bi bio korak u pravom smjeru od onog u kojem svijet trenutno ide.
BOGATIJI VIŠE ZAGAĐUJU OD SIROMAŠNIH
Nadalje, prema dosadašnjim podacima UN-a, najbogatiji dio svjetske populacije onečišćuju planet više nego siromašni i protiv njih bi trebalo poduzeti ciljane mjere, preporučuje se u posebnoj studiji koju je objavio World Inequality Lab (WIL) nekoliko dana prije početka Svjetske konferencije o klimi COP26 u Glasgowu.
Razine emisija ugljika ove godine otprilike su jednake pretpandemijskoj godini budući je prema studiji svaka osoba u skupini 1 posto najbogatijih na svijetu emitirala 110 tona CO2 u 2019., navodi ekonomist Lucas Chancel, sudirektor WIL-a, Škole ekonomije u Parizu. Kumulativno, to je 17 posto svjetskih emisija CO2 2021. godine. Te emisije rezultat su ponašanja u potrošnji i ulaganjima te kategorije stanovništva, precizira WIL u svojoj studiji namjenjenoj UN-u. Na taj način je 10 posto najbogatijih na svijetu odgovorno za polovicu emisija CO2 na planetu. Na suprotnoj strani je polovica najsiromašnijeg stanovništva svijeta koja je u prosjeku emitirala 1.6 tona ugljika po osobi, odnosno 12 posto svjetskih emisija. Osim najbogatijih ljudi na svijetu, i najrazvijenije zemlje proizvode veći ugljični otisak kada se uzmu u obzir proizvodi koji se izrađuju u inozemstvu i uvoze u te države.
EU ODGOVORNA ZA 25 POSTO EMISIJA CO2 NA PLANETI
Europa, koja je posebno istaknuta u ovoj studiji, ako se uključe emisije ugljika proistekle iz takvih proizvoda, odgovorna je za 25 posto emisija. Izvješće predlaže rješenja pa tako smatra da bi u političkom odlučivanju trebalo voditi računa o ponašanju pojedinaca.
To je moguće učiniti porezima na ulaganja u djelatnosti koje onečišćuju i temelje se na fosilnim gorivima, pa bi se mogli uvesti progresivni porezi, na primjer na kupnju dionica kompanija koje se bave djelatnostima koje nisu usmjerene zelenoj ekonomiji.
Oporezivanje najvećih svjetkih zagađivača treba revidirati, navode u WIL-u, pa predlažu uvođenje progresivnih ekoloških poreza na bogatstvo budući bi takav instrument mogao biti politički održiviji nego što je porez na potrošnju ugljika koji teško pogađa ljude s niskim dohotkom, a ne uspijeva smanjiti emisije najbogatijih.
ULOGA WMO
U godišnjem izvješću Svjetske meteorološke organizacije (WMO), specijalizirane agencije Ujedinjenih nacija sa sjedištem u Ženevi pod nazivom “Stanje klime u Aziji” upozorava se da je klimatskim promjenama dosad pogođen svaki dio tod dijela svijeta. U izvješću se iznose i podaci o ukupnim godišnjim prosječnim gubicima povezanim s opasnostima što ih sa sobom nose klimatske promjene. Izvješće WMO-a je također poput drugih materijala objavljeno samo nekoliko dana prije početka UN-ove konferencije o klimatskim promjenama u Glasgowu koja će se održavati do 12. studenoga 2021. godine.
Naime, ekstreman utjecaj vremenskih i klimatskih promjena širom Azije u 2020. godini je rezultirao smrću više tisuća ljudi, utjecao je na raseljavanje milijuna ostalih, stajao je više stotina milijardi dolara te je istodobno nanio težak udarac infrastrukturi i ekosustavima, stoji u priopćenju WMO-a. Osim toga, WMO navodi kako je ugrožen globalni održivi razvoj, te da je svijet suočen s nesigurnošću kada su posrijedi hrana i pitka voda, kao i sa zdravstvenim rizicima i sve očitijim rastućim uništenjem okoliša.
WMO procjenjuje da je Kina pretrpjela gubitak od oko 238 milijardi dolara, a slijede je Indija s gubitkom od 87 milijardi dolara, Japan s 83 milijarde dolara i Južna Koreja s 24 milijarde dolara. No kada se u obzir uzme veličina ekonomije zemlje, očekuje se da će prosječan godišnji gubitak zemalja u Aziji iznositi čak 7.9 posto bruto domaćeg proizvoda za Tadžikistan, 5.9 posto za Kambodžu i 5.8 posto za Laos.
DEMOGRAFSKI EGZODUS U AZIJI POVEZAN S KLIMOM
Predviđa se da će porast temperature i vlage rezultirati i efektivnim gubitkom radnih sati na otvorenom na cijelome kontinentu Azije, s potencijalnim troškovima koji bi mogli iznositi više milijardi dolara. WMO je također uočio da je raseljavanje stanovništva, koje je povezano s ovogodišnjim ekstremnim klimatskim promjenama u Aziji, dugoročno jer se ljudi ne mogu vratiti svojim kućama.
Naime, vremenske i klimatske promjene, posebno poplave, oluje i suše, ostavile su goleme posljedice u brojnim državama Azije a sve navedene promjene zajedno uvelike utječu na dugoročni održivi razvoj, izjavio je uoči konferencije UN-a u Glasgowu voditelj WMO-a Petteri Taalas.
Prema podacima WMO-a, u 2020. godini poplave i oluje utjecale su na živote oko 50 milijuna stanovnika Azije, što je rezultiralo s više od 5 tisuća smrtnih ishoda. WMO-a ističe da je ta brojka niža od godišnjeg prosjeka u posljednja dva desetljeća (158 milijuna stanovnika pogođenih vremenskim i klimatskim promjenama i oko 15.500 smrtnih ishoda) i dokaz je uspješnog funkcioniranja sustava ranog upozoravanja u brojnim azijskim državama.
U najtoplijoj dosad evidentiranoj godini u Aziji zabilježena je srednja temperatura koja je bila za 1.39 stupnjeva Celzija iznad prosjeka u odnosu na razdoblje od 1981. do 2010. Primjerice, grad Verhojansk u Sibiru je ovog ljeta zabilježio temperaturni rekord od 38 Celzijevih stupnjeva. To je najviša ikada dosad zabilježena temperatura na području sjeverno od Arktičkog kruga.
TEMPERATURE OCEANA U AZIJI RASTU VIŠE OD GLOBALNOG PROSJEKA
Tijekom 2020. godine prosječne temperature površine mora dosegle su rekordno visoke vrijednosti u Indijskome, Tihom i Arktičkom oceanu. Naime, u izvješću WMO-a stoji da temperature površine mora i zagrijavanje oceana u području Azije rastu i više od globalnog prosjeka te da su se zagrijale više nego trostruko od prosjeka u odnosu na Arapsko more i dijelove Arktičkog oceana. Satelitske snimke pokazuju da je nakon ljetnog otapanja minimalni opseg arktičkoga morskog leda u 2020. godini bio drugi najniži od 1979. godine.
WMO posebno ističe utjecaj kontinentalnih ledenjaka na klimatske promjene. Kao primjer navodi se Tibetanska visoravan na Himalaji gdje se još uvijek nalazi oko 100 tisuća četvornih kilometara ledenjaka, što je najveća količina leda izvan polarnog kruga gdje izvire 10 glavnih azijskih rijeka.
Međutim, povlačenje ledenjaka s Himalaje se ubrzava. Predviđa se da će se masa ledenjaka do 2050. smanjiti za 20 do 40 posto, što će bez sumnje utjecati na život i sredstva za život oko 750 milijuna ljudi u tom dijelu Azije, navodi se u izvješću WMO-a. Spomenute promjene imaju goleme posljedice na globalnu razinu mora, na regionalne hidrološke cikluse i na opasnost od klizišta i lavina.
Četvrtina azijskih šuma mangrova, stabala vrlo otpornih na morsku sol, nalazi se u Bangladešu, no broj mangrova izloženih tropskim olujama u toj zemlji u razdoblju od 1992. do 2019. smanjio se za 19 posto, stoji također u najnovijem izvješću WMO-a.
NESAGLEDIVE POSLJEDICE
Kako stvari stoje, predviđa se da će emisije CO2 ipak nastaviti rasti umjesto da počnu padati, zbog čega se nadolazeće godine opisuju kao odlučujuće desetljeće pa se razgovori svjetskih čelnika na COP26 u Glasgowu smatraju ključnim za postavljanje svijeta na sigurniji klimatski put.
Bilo kako bilo, čini se kako je UN-ovo istraživanje uoči konfernecije u Glasgowu dokazalo da istupi klimatskih znanstvenika u posljednjih 20 godina nisu bili bez osnova. Tome u prilog ide i najnovija znanstvena procjena kako se globalne emisije ugljika moraju prepoloviti najkasnije do 2030. godine ukoliko se želi izbjeći najgori scenarij s nesagledivim posljedicama ukoliko dođe do rasta temperature na Zemlji.
