SUPROTNO NAVODIMA JL VRHOVNI SUD RH POSTROŽIO KAŽNJAVANJE NASILNIKA NAD ŽENAMA

Tekst: sudac Željko Pajalić – glasnogovrornik VSRH

Foto: Ombudsman.hr

Novinarka Kristina Turčin objavila je u Jutarnjem listu broj 9269 od 6. lipnja 2024. godine članak pod naslovom „Za strože kazne nasilnicima 96% građana, ali ne i suci”. Autorica članka, u pogledu tragičnih događaja, ubojstava četiri žene u ovoj godini, zaključuje kako nasilje nad ženama u Hrvatskoj nije jenjalo te da dio razloga sasvim sigurno leži u stručnoj pravosudnoj javnosti odnosno kako se suci protive strožem kažnjavanja nasilnika, za razliku od stava 96% građana.

Iz spomenutog članka objavljenog u Jutarnjem listu od 6. lipnja 2024. godine čitatelji bi mogli steći dojam da suci uopće ne kažnjavaju ubojstva počinjena od strane bliske osobe, uglavnom se to radi u slučajevima u kojima muškarac kao partner u vezi ubija svoju ženu. Navedeni dojam kojeg stvara ovaj članak nije osnovan i to potvrđuju pojedine pravomoćne presude od kojih sada izdvajamo samo one u kojima je odlučivao Vrhovni sud Republike Hrvatske. Primjera radi:

  U predmetu poslovnog broja Kž-7/2019 Vrhovni sud je potvrdio presudu Županijskog suda u Zagrebu kojom je optuženiku izrečena kazna od 25 godina zatvora zbog ubojstva roditelja;

  U predmetu broj Kž-71/2019 Vrhovni sud je potvrdio presudu Županijskog suda u Bjelovaru kojom je izrečena kazna od 21 godine zatvora zbog teškog ubojstva supruge;

  U predmetu broj Kž-2/2015 Vrhovni sud je izrekao kaznu dugotrajnog zatvora zbog ubojstva supruge koju je optuženik ranije zlostavljao iz ljubomore i još nekoliko osoba (novi partner bivše supruge) izrečena je jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora od 40 godina;

  U predmetu broj Kž-263/2016 Vrhovni sud je preinačio-povisio kaznu prvostupanjskog suda od 17 godina na 18 godina zatvora zbog teškog ubojstva supruge;

  U predmetu broj Kž-6/2023 Vrhovni sud je potvrdio presudu Županijskog suda u Splitu kojom je optuženiku izrečena kazna od 35 godina zatvora zbog ubojstva bliske osobe-supruge, nakon dugotrajnog zlostavljanja;

  U predmetu broj Kž-394/2017 Vrhovni sud je preinačio prvostupanjsku presudu tako da je povisio prvobitnu kaznu od 10 godina zatvora na 15 godina zatvora, zbog ubojstva majke koju je prethodno više godina tukao, zastrašivao i ponižavao;

  U predmetu broj Kž-3/2022 Vrhovni sud je potvrdio presudu Županijskog suda u Puli kojom je izrečena kazna zatvora od 25 godina – ubojstvo bivše supruge koju je već ranije zlostavljao;

  U predmetu broj Kž 3/2020 Vrhovni sud je odredio kaznu zatvora od 25 godina zatvora zbog ubojstva supruge, a utvrđeno je da je osuđenik već ranije bio prekršajno kažnjavan temeljem Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kada je bio kažnjen zatvorom u trajanju od 30 dana;

  U predmetu broj Kž-543/2020 Vrhovni sud je potvrdio kaznu zatvora od 8 godina za djelo teškog ubojstva u pokušaju – pokušaju ubojstva majke. Prema tome ovdje do ubojstva nije došlo nego se radilo „samo“ o pokušaju ubojstva bliske osobe, ali je i za taj pokušaj izrečena kazna zatvora od 8 godina.

Ovo su podatci koje smo u kratkom roku uspjeli pribaviti i dotiču se rada Vrhovnog suda RH. Ti podatci o izrečenim kaznama jasno govore kako spomenuti članak čitateljima pogrešno sugerira zaključak da hrvatski suci gotovo nikada ne izriču teže kazne za ubojstvo žene odnosno bliske osobe. Stoga ukazujemo na odgovornost medija u pisanju o ovako složenim i osjetljivim temama. Ovakav način pisanja dezinformira opću javnost i potkopava povjerenje u pravni sustav, jer ukazuje da postoji nered, tamo gdje ga nema, uznemiruje potencijalne žrtve ali i ohrabruje potencijalne počinitelje, koji stječu pogrešan dojam da neće biti ili da će biti blago kažnjeni za ovakva kaznena djela, i time otežava generalnu prevenciju izrečenih kazni.